FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC-PREGLED TISKA-23-10

GB-YU-BA-US-IZVJEŠĆA-Organizacije/savezi-Politika BBC-PREGLED TISKA-23-10 BRITANSKI RADIO - BBC 23. X. 2000. Pregled tiska "Odlaskom u Trebinje novi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica pokazao je svoj nacionalizam, piše Johnatan Steel u 'The Guardianu', te dodaje da je njegov kasniji odlazak na sarajevsko uzletište tek donekle ublažio protuslovlje posjeta BiH. Ni jedan jugoslavenski predsjednik nije posjetio Bosnu od kako je ona 1992. godine proglasila neovisnost. Malo je tko očekivao da će se gospodin Koštunica ispričati zbog trogodišnje opsade Sarajeva i pokolja Bošnjaka i Hrvata koji su počinile srpske snage poduprte Slobodanom Miloševićem. No, postojala je nada da će novi predsjednik raskinuto s prošlošću i prvo otići u Sarajevo da bi proglasio kako Jugoslavija službeno priznaje Bosnu i Hercegovinu, piše Steel u 'The Guardianu'. On dodaje da su nacionalistički stavovi Vojislava Koštunice već naišli na negodovanje među čelnicima Kosova i Crne Gore, te da nova demokratska vlast u Zagrebu s nestrpljenjem iščekuje što će biti prvi Koštuničini potezi prema Hrvatskoj. Isti novinar objavljuje i članak o budućnosti Kosova, odnosno analizama koje su pripremile dvije odvojene skupine međunarodnih
BRITANSKI RADIO - BBC 23. X. 2000. Pregled tiska "Odlaskom u Trebinje novi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica pokazao je svoj nacionalizam, piše Johnatan Steel u 'The Guardianu', te dodaje da je njegov kasniji odlazak na sarajevsko uzletište tek donekle ublažio protuslovlje posjeta BiH. Ni jedan jugoslavenski predsjednik nije posjetio Bosnu od kako je ona 1992. godine proglasila neovisnost. Malo je tko očekivao da će se gospodin Koštunica ispričati zbog trogodišnje opsade Sarajeva i pokolja Bošnjaka i Hrvata koji su počinile srpske snage poduprte Slobodanom Miloševićem. No, postojala je nada da će novi predsjednik raskinuto s prošlošću i prvo otići u Sarajevo da bi proglasio kako Jugoslavija službeno priznaje Bosnu i Hercegovinu, piše Steel u 'The Guardianu'. On dodaje da su nacionalistički stavovi Vojislava Koštunice već naišli na negodovanje među čelnicima Kosova i Crne Gore, te da nova demokratska vlast u Zagrebu s nestrpljenjem iščekuje što će biti prvi Koštuničini potezi prema Hrvatskoj. Isti novinar objavljuje i članak o budućnosti Kosova, odnosno analizama koje su pripremile dvije odvojene skupine međunarodnih stručnjaka, a koje pozivaju međunarodnu zajednicu da ne odbaci mogućnost potpune neovisnosti za Kosovo. U analizi koju je napravilo povjerenstvo predvođeno švedskim predsjednikom vlade Personom, a koja će danas biti uručena glavnom tajniku UN-a Kofiju Ananu, kao rješenje se navodi 'uvjetna neovisnost za Kosovo'. Međunarodna zajednica bi, prema tom prijedlogu, bila jamac sigurnosti te nove kosovske države. Nadgledala bi poštivanje ljudskih prava za Srbe i ostale manjine u njoj, te bi se bavila integracijom Kosova u Stabilnosni pakt, stoji u 'The Guardianu'. U članku se citira izvješće Međunarodne krizne skupine koja u svojoj raščlambi upozorava da odlazak Miloševića s pozornice zahtijeva da se ubrza donošenje odluke o konačnom statusu Kosova. Kao i da međunarodna zajednica mora paziti da ne uputi pogrješnu poruku Albancima, koji bi potporu novom jugoslavenskom predsjedniku Koštunici mogla vidjeti kao znak da je odbačena mogućnost da oni dobiju neovisnost. Povjerenstvo švedskoga predsjednika vlade Persona, kako navodi Steel u svom članku u 'The Guardianu', prošlogodišnju je NATO-ovu intervenciju na Kosovu i Jugoslaviji proglasilo legitimnom, ali nezakonitom. U raščlambi se pozivaju UN da premoste taj jaz tako što će pripremiti novi okvir za buduće intervencije. Prema tom prijedlogu, koji će danas biti uručen glavnom tajniku UN-a, Opća skupština bi trebala stvoriti deklaraciju kojom bi se tražilo da svaka buduća vojna intervencija iz humanitarnih razloga mora ispunjavati sljedeća tri uvjeta: masovno stradavanje civila, jasno preuzimanje obveze za izravnu zaštitu civila, te procjenu da postoje realni izgledi da će intervencijom biti zaustavljena humanitarna kriza i stradavanje civila. No, pitanje je hoće li takve intervencije ubuduće i biti, budući da trenutno vodeći u utrci za mjesto američkog predsjednika, Georg Bush, namjerava povući američke vojnike iz mirovnih misija na Balkanu, te ubuduće sve vanjske intervencije ograničiti samo na izravnu obranu američkog nacionalnog interesa. Tu najavu Bushove savjetnice za vanjsku politiku oštro je napao njegov suparnik Al Gore procijenivši da je riječ o krivom tumačenju povijesti i lošem prosuđivanju, kako danas izvješćuju britanski dnevnici. 'The Daily Telegraph' napominje da Gore tako žestokim napadima pokušava težište kampanje prebaciti na vanjsku politiku. No, procjenjuje da će takvi stavovi prije Bushu donijeti nego oduzeti glasove među američkim biračima. Sličnu ocjenu donosi urednički komentar u 'The Timesu' u kojem se navodi da riječ o kampanji i da Bush ne bi bio prvi američki predsjednik koji je promijenio stavove kad se jednom našao u uredu u Bijeloj kući". (BBC)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙