GB-YU-BA-US-IZVJEŠĆA-Organizacije/savezi-Politika BBC-PREGLED TISKA-23-10 BRITANSKI RADIO - BBC 23. X. 2000. Pregled tiska "Odlaskom u Trebinje novi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica pokazao je svoj nacionalizam, piše
Johnatan Steel u 'The Guardianu', te dodaje da je njegov kasniji odlazak na sarajevsko uzletište tek donekle ublažio protuslovlje posjeta BiH. Ni jedan jugoslavenski predsjednik nije posjetio Bosnu od kako je ona 1992. godine proglasila neovisnost. Malo je tko očekivao da će se gospodin Koštunica ispričati zbog trogodišnje opsade Sarajeva i pokolja Bošnjaka i Hrvata koji su počinile srpske snage poduprte Slobodanom Miloševićem. No, postojala je nada da će novi predsjednik raskinuto s prošlošću i prvo otići u Sarajevo da bi proglasio kako Jugoslavija službeno priznaje Bosnu i Hercegovinu, piše Steel u 'The Guardianu'. On dodaje da su nacionalistički stavovi Vojislava Koštunice već naišli na negodovanje među čelnicima Kosova i Crne Gore, te da nova demokratska vlast u Zagrebu s nestrpljenjem iščekuje što će biti prvi Koštuničini potezi prema Hrvatskoj. Isti novinar objavljuje i članak o budućnosti Kosova, odnosno analizama koje su pripremile dvije odvojene skupine međunarodnih
BRITANSKI RADIO - BBC
23. X. 2000.
Pregled tiska
"Odlaskom u Trebinje novi jugoslavenski predsjednik Vojislav
Koštunica pokazao je svoj nacionalizam, piše Johnatan Steel u 'The
Guardianu', te dodaje da je njegov kasniji odlazak na sarajevsko
uzletište tek donekle ublažio protuslovlje posjeta BiH. Ni jedan
jugoslavenski predsjednik nije posjetio Bosnu od kako je ona 1992.
godine proglasila neovisnost. Malo je tko očekivao da će se
gospodin Koštunica ispričati zbog trogodišnje opsade Sarajeva i
pokolja Bošnjaka i Hrvata koji su počinile srpske snage poduprte
Slobodanom Miloševićem. No, postojala je nada da će novi
predsjednik raskinuto s prošlošću i prvo otići u Sarajevo da bi
proglasio kako Jugoslavija službeno priznaje Bosnu i Hercegovinu,
piše Steel u 'The Guardianu'. On dodaje da su nacionalistički
stavovi Vojislava Koštunice već naišli na negodovanje među
čelnicima Kosova i Crne Gore, te da nova demokratska vlast u Zagrebu
s nestrpljenjem iščekuje što će biti prvi Koštuničini potezi prema
Hrvatskoj.
Isti novinar objavljuje i članak o budućnosti Kosova, odnosno
analizama koje su pripremile dvije odvojene skupine međunarodnih
stručnjaka, a koje pozivaju međunarodnu zajednicu da ne odbaci
mogućnost potpune neovisnosti za Kosovo. U analizi koju je
napravilo povjerenstvo predvođeno švedskim predsjednikom vlade
Personom, a koja će danas biti uručena glavnom tajniku UN-a Kofiju
Ananu, kao rješenje se navodi 'uvjetna neovisnost za Kosovo'.
Međunarodna zajednica bi, prema tom prijedlogu, bila jamac
sigurnosti te nove kosovske države. Nadgledala bi poštivanje
ljudskih prava za Srbe i ostale manjine u njoj, te bi se bavila
integracijom Kosova u Stabilnosni pakt, stoji u 'The Guardianu'. U
članku se citira izvješće Međunarodne krizne skupine koja u svojoj
raščlambi upozorava da odlazak Miloševića s pozornice zahtijeva da
se ubrza donošenje odluke o konačnom statusu Kosova. Kao i da
međunarodna zajednica mora paziti da ne uputi pogrješnu poruku
Albancima, koji bi potporu novom jugoslavenskom predsjedniku
Koštunici mogla vidjeti kao znak da je odbačena mogućnost da oni
dobiju neovisnost. Povjerenstvo švedskoga predsjednika vlade
Persona, kako navodi Steel u svom članku u 'The Guardianu',
prošlogodišnju je NATO-ovu intervenciju na Kosovu i Jugoslaviji
proglasilo legitimnom, ali nezakonitom. U raščlambi se pozivaju UN
da premoste taj jaz tako što će pripremiti novi okvir za buduće
intervencije. Prema tom prijedlogu, koji će danas biti uručen
glavnom tajniku UN-a, Opća skupština bi trebala stvoriti
deklaraciju kojom bi se tražilo da svaka buduća vojna intervencija
iz humanitarnih razloga mora ispunjavati sljedeća tri uvjeta:
masovno stradavanje civila, jasno preuzimanje obveze za izravnu
zaštitu civila, te procjenu da postoje realni izgledi da će
intervencijom biti zaustavljena humanitarna kriza i stradavanje
civila.
No, pitanje je hoće li takve intervencije ubuduće i biti, budući da
trenutno vodeći u utrci za mjesto američkog predsjednika, Georg
Bush, namjerava povući američke vojnike iz mirovnih misija na
Balkanu, te ubuduće sve vanjske intervencije ograničiti samo na
izravnu obranu američkog nacionalnog interesa. Tu najavu Bushove
savjetnice za vanjsku politiku oštro je napao njegov suparnik Al
Gore procijenivši da je riječ o krivom tumačenju povijesti i lošem
prosuđivanju, kako danas izvješćuju britanski dnevnici. 'The Daily
Telegraph' napominje da Gore tako žestokim napadima pokušava
težište kampanje prebaciti na vanjsku politiku. No, procjenjuje da
će takvi stavovi prije Bushu donijeti nego oduzeti glasove među
američkim biračima. Sličnu ocjenu donosi urednički komentar u 'The
Timesu' u kojem se navodi da riječ o kampanji i da Bush ne bi bio prvi
američki predsjednik koji je promijenio stavove kad se jednom našao
u uredu u Bijeloj kući".
(BBC)