SLO 23-X.-DELO-SJEDINJENE BALKANSKE DRŽAVE

SLOVENIJA DELO 23. X. 2000. Rađanje Sjedinjenih država Balkana "Unatoč nesporazumima, sporovima pa čak i ratovima koji su se nizali na tom području, u cijelom je prošlom stoljeću bilo više pokušaja 'ujedinjenja Balkana'. Ponekad su (barem djelomično) bili uspješni - ustroj bivše Jugoslavije najprije kao Kraljevine SHS i poslije Drugog svjetskog rata kao SFRJ. Kasnije su često najavljivane federacije ili konfederacije pojedinih država (Bugarska i SRJ). Uza sve to ipak je osobito zanimljiva činjenica da je takve saveze najustrajnije najavljivao čovjek koji je tik prije toga izazvao raspad prve zajedničke države na tom području. Slobodan Milošević više je puta poslije raspada Jugoslavije predlagao sklapanje saveza Bugarske, Makedonije, Grčke i još nekih država. Najnoviji događaji u Srbiji ubrzali su rađanje nove povezujuće zamisli pod nazivom Stabilizacijski sporazum za jugoistočnu Europu o kojemu je poznato vrlo malo pojedinosti. Zbog toga vlada veliko zanimanje za sastanak na vrhu koji će sredinom tjedna početi u Skopju. Makedonski predsjednik Boris Trajkovski pozvao je na sastanak predsjednike Albanije, Grčke, Turske, Bugarske, Rumunjske i (prvi put) SRJ a kao promatrači susreta sudjelovat će i predstavnici BiH i Hrvatske. Slovenija nije pozvana na sastanak. Prije susreta na vrhu u regiji se redaju brojni međunarodni posjeti na kojima se mogu saznati određene zamisli o tomu kako netko zamišlja budućnost toga dijela Europe. Najviše je pozornosti izazvalo izvješće posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Carla Bildta. U izvješću koje je poslije nedavne balkanske turneje predložio Kofiju Annanu, napisao je da se 'sve više osjeća potreba za proučavanjem pitanja političkog poretka na području južno od Slovenije i sjeverno od Grčke.' Po Bildtovu mišljenju središnje je pitanje Kosovo, jer može utjecati na druge države na tom području. 'Jednostavno ne možemo rješavati pitanje Kosova, jamčiti opstanak Bosne i spriječiti sporove u Crnoj Gori i ratove u Makedoniji ako prije toga ne pripremimo jasne i čvrste političke okvire', naglašava Bildt. Posebni izaslanik nudi i rješenja. SRJ bi se trebao pretvoriti u nekakav savez triju republika. 'Kosovo bi za dvije ili tri godine poslije općinskih izbora u pokrajini postalo republika. Odmah zatim počeli bi pregovori o privremenom ustavnom okviru SRJ', predlaže Bildt koji odbija neovisnost Kosova, jer se tomu osim SRJ protive i druge države toga područja, osobito Makedonija i Bosna. Po Bildtovu mišljenju nužno bi trebalo uspostaviti regionalnu 'instanciju' koja bi upravljala s gospodarskom pomoći, nadzirala poštivanje ljudskih i manjinskih prava i bdjela nad carinskim službama. Ta područna struktura trebala bi biti nekakva produžena ruka EU-a, a sudjelovanje u njoj uvjet je za ulazak u samu zajednicu. Bildt predlaže i razvitak posebne ustanove koja bi se bavila pitanjima gospodarske integracije i jedinstvenoga europskog tržišta, jamstvima za političke aranžmane na tom području, sigurnosnim pitanjima i razoružanjem. Osim toga, na tom bi području 'još dugo vremena' ostale međunarodne vojne sile koje bi jamčile ostvarivanje toga projekta. Chris Patten, povjerenik EU-a za vanjske poslove, možebitno ujedinjenom Balkanu ne obećava brzo uključivanje u EU. 'Poslije deset godina rata danas smo skromniji i mudriji, ali smo još uvijek spremni surađivati s državama jugoistočne Europe. Ne izbjegavamo njihovu nazočnost, ali bismo je svakako željeli preoblikovati na određen način. U tomu je bit Stabilizacijskoga sporazuma za jugoistočnu Europu. Naša je strategija jasna: želimo izgraditi jaku i čvrstu mrežu demokracija na tom području u koju će, nadamo se, biti uključena i Srbija', napisao je Patten u članku kojega su objavili i balkanski mediji. Patten naglašava da je EU u zadnjih devet godina u obliku humanitarne pomoći dao osam milijarda eura a cjelokupna je financijska pomoć iznosila 17 milijarda eura. Europa financira svežanj projekata pod naslovom 'Brzi početak' koji predviđa novac za osuvremenjivanje cesta, vodovodne i cestovne mreže i druga ulaganja. I Bodo Hombach, koordinator Stabilizacijskog pakta, u posljednjem je mjesecu za posjeta Balkanu poticao Europu 'da požuri prema Balkanu, osobito prema Srbiji.' Iako to nitko nije glasno rekao, čini se da je upravo on osobno priskrbio 200 milijuna eura pomoći. Doduše, s drugih se strana čuju mišljenja da je Srbija najveća od nekadašnjih Titovih država, da mora dobiti pomoć, da je znatno tržište toga područja i da zbog toga mora imati središnje mjesto. Zbog takvog usredotočenja na Srbiju, u regiji vlada strah da bi EU mogao zaboraviti druge države. Bivši makedonski predsjednik Kiro Gligorov protivi se Bildtovoj zamisli o uspostavljanju neke nove federacije južno od Slovenije. Po njegovu mišljenju zbog promjena koje su se dogodile u Srbiji, Makedonija neće biti odgurnuta nego će i dalje imati potporu Zapada već zbog svojeg strategijskog značenja. Ali boji se da bi Makedoniji mogli jako naštetiti međuetnički sporovi. Kako kaže, njegova država nije središte svijeta, ali treba prihvatiti činjenicu da su za Europu i svijet srce Balkana SRJ i Srbija. Zato će međunarodna zajednica tamo uložiti mnogo novca. Ni makedonski premijer Ljupčo Georgievski i drugi visoki makedonski dužnosnici ne slažu se s Bildtovom zamisli o političkom savezu na Balkanu, ali se slažu sa svim oblicima suradnje, ponajprije gospodarske" - izvješćuje Branko Jokić.