SVIJET U 21 SATI

ZAGREB, 23. listopada (Hina) SARAJEVO - Nova hrvatska inicijativa (NHI) odbacila je svaku mogućnost sudjelovanja na tzv. svehrvatskom saboru kojega je za 28. listopada najavio predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) Ante Jelavić dok je Hrvatska seljačka stranka BiH (HSS) priopćila kako bi na takvom skupu mogla sudjelovati samo pod određenim uvjetima. U svom priopćenju NHI ističe da zakazivanje svehrvatskog sabora u BiH smatra pokušajem HDZ-a "da račun za svoje političke neuspjehe i promašaje ispostavi drugim strankama s hrvatskim predznakom". Prema ocjenama NHI, HDZ BiH ovakav bi skup pokušala iskoristiti za raspisivanje referenduma čiji bi krajnji cilj bila uspostava trećeg entiteta u BiH čemu bi navodno nezadovoljstvo odlukom o načinu izbora zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH poslužilo samo kao izgovor. Za takav postupak HDZ sada pokušava pridobiti Hrvate iz središnje Bosne i Posavine koji bi potom bili izigrani jer se ne bi našli u takvom entitetu, ističu iz NHI-ja. MOSTAR - HDZ i osam drugih, uglavnom manje utjecajnih, hrvatskih stranaka u BiH su u ponedjeljak u Mostaru odlučili da u subotu 28. listopada u Novom Travniku održe Hrvatski narodni sabor na kojem će razmotriti ustavno-pravni položaj hrvatskog naroda u BiH te način ostvarivanja jednakopravnosti, suverenosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH, navodi se u priopćenju nakon njihova sastanka. Stranački predstavnici su zaključili da je nedavna odluka Privremenog izbornog povjerenstva o načinu izbora zastupnika u Domove naroda Federacije BiH i BiH protuustavna te kao takva predstavlja nastavak procesa dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH, stoji u priopćenju. ZAGREB - Zamjenica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec i direktor u izraelskom ministarstvu vanjskih poslova Zvi Rav Nera ocijenili su u ponedjeljak u Zagrebu da su politički odnosi Hrvatske i Izraela u usponu a da dvije zemlje očekuju i jačanje gospodarskih odnosa, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. Direktor Odjela za srednju i istočnu Europu u izraelskom mvp-u Zvi Rav Nera istaknuo je da je nakon posjeta izaslanstva hrvatske Vlade Izraelu u kolovozu ove godine došlo do očita uspona u razvoju političkih odnosa dviju država, stoji u priopćenju. BRUXELLES - SR Jugoslavija će se krajem tjedna pridružiti prvom međunarodnom tijelu, Paktu o stabilnosti, priopćeno je u ponedjeljak iz sjedišta Pakta u Bruxellesu. Jugoslavija će službeno biti primljena u članstvo na posebnom zasjedanju Pakta u četvrtak u Bukureštu. JERUZALEM - Naoružani Palestinci i izraelski vojnici razmijenili su u ponedjeljak vatru u židovskom naselju Gilo u predgrađu Jeruzalema, rekli su očevici i izraelska policija. Očevidac u naselju Gilo rekao je da su iz sela Beit Jala na Zapadnoj obali Palestinci zapucali iz strojnice prema stambenoj zgradi u Gilu. On je rekao da su izraelski tenkovi uzvratili vatru prema Palestincima. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, čija je zemlja jedan od sponzora bliskoistočnog mirovnog procesa, rekao je u ponedjeljak da se službena Moskva ne opredjeljuje ni za jednu stranu u sukobu. "Prošla su vremena kad je Bliski istok bio podijeljen po zonama utjecaja ... mislim da ukoliko pažljivo analizirate ruski položaj, vidjet ćete da je on usmjeren prema podupiranju jednakih odnosa s arapskom i izraelskom stranom", dodao je Ivanov. LONDON - Velika Britanija je u ponedjeljak zatražila od Izraela da istraži jesi li njegovi vojnici prekršili pravila službe u sukobima s Palestincima u kojima je poginulo 127 osoba. JERUZALEM - Izraelski premijer Ehud Barak i vođa tamošnje desnice Ariel Sharon nisu se u ponedjeljak uspjeli suglasiti o uvjetima za osnivanje vlade nacionalnog jedinstva, obznanio je visoki dužnosnik oporbenog Likuda Silvan Shalom. "Barakov prijedlog je bio neprihvatljiv, ali ćemo se s njim ponovo sastati za 30 sati", rekao je Shalom. Prema njegovim riječima, Likud u možebitnoj vladi nacionalnog jedinstva želi imati "stvarnog utjecaja" na mirovni proces s Palestincima. VARŠAVA - Povjerenik EU za proširenje Guenter Verheugen rekao je u ponedjeljak da bi se do 2005. Europskoj uniji moglo priključiti do 10 zemalja. Dvije najsiromašnije zemlje od 12 kandidata za članstvo, Rumunjska i Bugarska, same su odredile kasnije ciljane datume za ulazak u 15- člani blok, a Europska unija je i dalje podijeljena oko pitanja kada i na koji način prihvatiti naprednije postkomunističke zemlje u Uniju. Češka, Estonija, Mađarska, Slovenija, Cipar i Poljska nalaze se u prvoj skupini zemalja s kojima je EU počela pregovore o ulasku, dok su Latvija, Litva, Slovačka i Malta pregovore počele kasnije. BRUXELLES - Zemlje članice Europske unije još su uvijek vrlo daleko od dogovora o širini i prirodi vitalnih reformi koje su neophodne za najavljeno širenje Unije na istok, rekli su u ponedjeljak dužnosnici EU. Govoreći nakon još jednog kruga razgovora u sklopu Međuvladine konferencije (IGC), portugalski predstavnik rekao je da će se manje zemlje članice EU i dalje protiviti promjenama koje predlažu veće zemlje. Trenutno pet najvećih članica Unije - Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija i Španjolska - imaju po dva povjerenika u Europskoj komisiji, dok deset manjih članica imaju po jednog povjerenika. PJONGJANG - Oko 100 tisuća Sjevernokorejanaca pokazalo je u ponedjeljak američkoj državnoj tajnici Madeleine Albright svoj revolucionarni zanos i vojnu spremnost, na tradicionalnom sletu kojim je obilježena 55. obljetnica komunističke vladavine. Slet je održan na stadionu 1. svibnja u glavnom gradu Pjongjangu, a Albright je sjedila do sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-ila. Svečanost, koju su Sjevernokorejanci opisali kao "masovnu predstavu", mogla bi državnoj tajnici pružiti uvid u stanje duha u izoliranoj komunističkoj državi, u kojoj još uvijek vlada kult ličnosti pokojnog vođe Kim Il-sunga. (Hina) sd