ZAGREB, 20. listopada (Hina) - Stajališta o pitanju državne granice na moru između Hrvatske i Slovenije u Piranskome zaljevu danas su izrekli i znanstvenici - sudionici znanstvenoga skupa "Pomorsko pravo i pravo mora - interesi
Hrvatske". Taj je skup održan danas u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu u organizaciji Jadranskoga zavoda Akademije.
ZAGREB, 20. listopada (Hina) - Stajališta o pitanju državne granice
na moru između Hrvatske i Slovenije u Piranskome zaljevu danas su
izrekli i znanstvenici - sudionici znanstvenoga skupa "Pomorsko
pravo i pravo mora - interesi Hrvatske". Taj je skup održan danas u
palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu u
organizaciji Jadranskoga zavoda Akademije.#L#
Kako je na početku izlaganja o toj temi rekao moderator skupa prof.
dr. Vladimir Đuro Degan, prednost ove rasprave je u tomu što u njoj
ne sudjeluju političari već samo znanstvenici. Degan pak drži da bi
rasprava bila još i bolja da u njoj sudjeluju i slovenski
znanstvenici.
Istaknuvši da govori isključivo u svoje ime, a ne kao predstavnik
Hrvatske ekspertne skupine za utvrđivanje granica, akademik
Vladimir Ibler je ocijenio i izložio argumente koje slovenska
strana navodi da bi potkrijepila svoje zahtjeve.
S tim u vezi, podsjetio je na dokument slovenske strane pod nazivom
"Memorandum" iz 1993. koji je, istaknuo je Ibler, bez sumnje
najvažniji spis u kojemu su iznijeta slovenska traženja u vezi
Piranskoga zaljeva. Ibler podsjeća na dva slovenska zahtjeva iz
toga dokumenta: prvi je da Slovenija ima pravo na potpunu
suverenost u ukupnome akvatoriju Piranskoga zaljeva, a drugi je da
se izvan Piranskoga zaljeva teritorijalno more mora dotaknuti s
otvorenim morem. Tako formulirani zahtjevi, istaknuo je Ibler,
potpuno su neprihvatljivi za hrvatsku stranu.
Kao potvrdu za takvo stajalište, akademik Ibler je naveo neke
tvrdnje slovenske strane, kao što je primjerice tvrdnja da je
Piranski zaljev historijski zaljev te da je ukupno vlasništvo nad
tim zaljevom provodila slovenska strana. Kako ističe akademik
Ibler, te tvrdnje jednostavno nemaju pokriće u pravnoj znanosti.
Govoreći o pravnim argumentima svake od strana u vezi morskoga
razgraničenja između Hrvatske i Slovenije, Igor Vio je pak
zaključio da bi se pregovori o tome pitanju trebali intenzivirati
jer će već iduće godine biti deseta obljetnica od proglašenja
neovisnosti dviju zemalja i od datuma za sukcesiju. Uz isticanje da
je proteklo dovoljno vremena da se to pitanje riješi, Vio smatra da
se ne treba ustezati od traženja arbitraže ili od "odlaska" na sud.
Vladimir Đuro Degan drži pak da bi Hrvatska trebala
samoinicijativno sastaviti ponudu Sloveniji u kojoj bi izjavila da
želi riješiti spomenuti spor i predložila rješenje. Po Deganu,
optimalno bi rješenje bila arbitraža ili Međunarodni sud u Haagu.
Uz to, Degan misli da bi tu ponudu Hrvatska trebala proslijediti i
glavnome tajniku UN-a, Vijeću Europe te drugim visokim svjetskim i
europskim tijelima.
(Hina) ip mb