FINANCIJSKI BILTEN 12. - 19. LISTOPADA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 12. - 19. listopada 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada utvrdila nove prijedloge zakona o porezu na dobit i na dohodak 9. Vlada - zatvorena sjednica: Nema povećanja plaća srednjoškolskim profesorima 10. Misija Svjetske banke u HNB-u 11. CEI-BAS: Program subvencija za mala i srednja poduzeća 12. Privredna banka Zagreb - strateški parnter Međimurskoj banci Čakovec 13. U prvih devet mjeseci 2000. promet VTV-a gotovo 333 milijuna kuna 14. Satistika 15. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u listopadu 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 12. X. 10.000.000 9.000.000 5,39 43.025.000 2,88 13. X. 6.100.000 6.100.000 3,61 55.155.000 1,66 16. X. 2.000.000 2.000.000 3,50 61.595.000 2,35 17. X. 2.500.000 2.500.000 7,00 151.645.000 2,12 18. X. 13.200.000 12.200.000 2,70 73.620.000 2,58 19. X. 18.000.000 17.000.000 3,03 - - Dnevni prosjek 8.633.000 8.130.000 4,20 77.008.000 2,31 Vrlo dobra stanja na računima korisnika obilježili su ovotjedno trgovanje na Tržištu novca. U prilog tome slikovito govori podatak da je ponuda novca, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju, redovito mnogostruko veća od potražnje. Tako je primjerice, u noćnom trgovanju, ovotjedna ponuda iznosila 1,815 milijardi kuna, dok je potražnja u prosijeku bila 4,7 puta manja. Pritom se cijena novca zadržala na prošlotjednoj razini te njen ovotjedni prosjek iznosi 2,31 posto. I u dnevnom je trgovanju bila slična situacija. Naime, ponuda novca je i dalje dobra, dok u utorak primjerice, potražnje za novim pozajmicama uopće nije bilo. Stoga i ne čudi da je ponuda bila prosječno gotovo pet puta veća od potražnje. No međutim, manji dio potražnje ( 6,1 posto) ostao je nepodmiren, uglavnom zbog kreditnih limita kreditora prema korisnicima. Ovakvo je stanje imalo za posljedicu smanjivanje cijene novca. Tako je ona, u odnosu na tjedan ranije, niža za 1,11 postotnih bodova, te prosječno iznosi 4,20 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 357,2 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,65 posto, upisani su zapisi u iznosu od 136,4 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,03 posto, upisani su zapisi u iznosu od 205,8 milijuna kuna. Također su na rok od 182 dana, uz prosječnu cijenu od 7,70 posto, upisani zapisi u iznosu od 15 milijuna kuna. Od 18. listopada vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,804 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 16. do 19. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 255 260 260 224.810 Pliva 420 460 436 3.037.836 Podravka 125 132 129 481.497 Zagrebačka banka 0 1.240 1.370 1.360 8.983.797 Arenaturist 32,50 32,50 32,50 1.885 Hr. Stambena Štedionica 80 80 80 576.000 Jadran-turist 37,50 38 38 66.374 Karlovačka pivovara 300 300 300 105.000 Končar 39 40 40 26.645 Kraš 165,11 190 179 283.627 Privredna banka 78,07 85 85 45.380 Plava laguna 350 400 350 9.640 Riječka banka 111,10 123 120 477.003 Riviera 62 66 66 2.020 Splitska banka 73 73 73 16.352 Zagrebačka banka E 990 990 990 44.550 Zagrebačka banka C 607 650 650 2.514 Hr.zavod za zdr.osig.* 100,40 100,65 100,65 35.352.260 49.748.203 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od 49,7 milijuna kuna, što je u usporedbi s tjednom ranije povećanje veće od 80 posto. Ovako velik promet ponajviše se može zahvaliti trgovini obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (35,3 milijuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke (8,9 milijuna) i Plive (tri milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 17 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Najviše je, 50 kuna, potonula cijena dionice Plave lagune. Značajnije je, 24 kune, pala cijena dionice Plive. Slijedila ju je, s gubitkom od 12 kuna, dionica Kraša. Dionica pak Riviere pojeftinila je devet, Splitske banke sedam, a Arenaturista 6,9 kuna. Cijena dionice Podravke niža je u odnosu na tjedan ranije šest, a Zagrebačke banke serije E pet kuna. Na kraju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune, našla se dionica Končara. Tek četiri dionice našle su se na listi dobitnica. Tako je najviše, 65 kuna, profitirala obična dionica Zagrebačke banke. Slijedila ju je, s dobitkom od deset kuna, dionica Dalmatinske banke, dok je dionica Privredne banke Zagreb skuplja pet kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od jedne kune, našla se dionica Karlovačke pivovare. I cijena obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje porasla je 0,45 postotnih bodova od nominale. Ponajviše zahvaljujući rastu cijena obične dionice Zagrebačke banke te Dalmatinske banke, ublažen je pad CROBEX indeksa uzrokovan padom cijena ostalih dionica. Stoga je on ovoga tjedna potonuo tek tri boda - na 821 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 16. do 19. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 300 300 300 10.200 Bilo 20 20 20 7.780 Belišće 27 27 27 2.079 Ericsson-Tesla 170 175 170 45.333 Galeb 177 177 177 856.326 Gumara Čavić 38,65 38,65 38,65 780.652 Jadranski naftovodi 1.500 1.500 1.500 9.000 Lana Karlovačka tiskara 100 100 100 1.527.600 Plava laguna 380 380 380 5.320 Riviera 65 65,05 65 3,511 Sisačka banka 150 150 150 96.000 Štedionica Sonic-P-A 400 400 400 1.200 PIF Dom 16,00 16,20 16,20 422.022 PIF Expandia 17,81 18,09 17,96 175.868 PIF Pleter 10,53 10,95 10,70 236.469 PIF Slavonski 8,22 8,60 8,26 188.714 PIF Sunce 7,61 7,80 7,75 132.314 PIF Središnji nacionalni 16,70 17,05 16,80 505.275 PIF Velebit 13,50 13,80 13,71 224.299 RHMJ-A-A* 50,00 56,80 50,00 1.146.289 6.376.265 *pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo živo. Naime, ostvaren je promet od 6,3 milijuna kuna, što je u odnosu na tjedan ranije povećanje od gotovo 2,5 puta. Inače, aktivno je bilo 19 dionica, a pritom je njih osam izgubilo, a sedam dobilo na vrijednosti. Najveći je gubitnik ovoga tjedna bila dionica ACI iz Opatije. Naime, cijena joj je potonula 150 kuna ili više od 45 posto. Značajnije je, 100 kuna, pojeftinila povlaštena dionica Štedionice Sonic. Slijedila ju je, s gubitkom od 69,35 kuna ili više od 64 posto, dionica Gumare Čavić. Cijena pak dionice Belišća pala je 33 kune ili 55 posto. Dionica Riviere jeftinija je 9,5, a Ericsson- Tesle 1,51 kunu. I dvije dionice PIF-ova izgubile su na vrijednosti. Tako je dionica Pletera pojeftinila 29, a Expandia fonda osam kuna. Također je, 6,80 postotnih bodova od nominalne cijene, pala vrijednost pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od 150 kuna, zauzela dionica Jadranskih naftovoda. Slijedila ju je, s dobitkom od 6,85 kuna, dionica Galeba. Dionica pak Bilo-a iz Đurđevca poskupila je dvije kune. I dionice četiri PIF-a dobile su na vrijednosti. Tako je dionica Velebit fonda skuplja 40, a fonda Sunce 13 lipa. Cijena pak dionice Dom fonda porasla je deset, a Slavonskog fonda šest lipa. Rast cijena dijela dionica anulirao je ovotjedni pad cijena ostalih te je VIN indeks, u odnosu na prošlotjedni, ostao nepromijenjen - 346 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 12. listopada 19. listopada Promjena u % New York/DJIA 10.034,58 10.142,98 1,08 Tokyo/Nikkei 15.550,64 14.811,08 -4,76 London/FTSE-100 6.131,90 6.218,90 1,41 Frankfurt/DAX 30 6.465,26 6.619,43 2,52 Na njujorškoj burzi u proteklih su sedam dana cijene dionica uglavnom padale. Dow Jones indeks pao je u srijedu ispod 10.000 bodova, po prvi puta nakon ovogodišnjeg ožujka. Posljedica je to kombinacije lošijih poslovnih rezultata američkih kompanija u trećem ovogodišnjem tromjesečju te ekonomskih pokazatelja koji ponovno ukazuju na jačanje američkog gospodarskog rasta, uz rast inflatornih pritisaka. U spomenutom su razdoblju najviše izgubile na vrijednosti ponovno tehnološke i financijske dionice, ponajprije zbog razočaravajućih dobiti IBM-a i Chase Manhattna. Čak ni najavljeno spajanje američkih naftnih kompanija Chevron i Texaco nije privukla ulaganja u naftni sektor. Ovoga su tjedna objavljeni podaci o porastu potrošačkih cijena u rujnu za 0,5 posto, prema mjesecu ranije, kad su pale 0,1 posto, te porastu prometa u maloprodaji za 0,9 posto, prema kolovoških 0,1 posto. Proizvođačke su cijene, istodobno uvećane 0,9 posto, dok su mjesec ranije bile 0,2 posto niže. Ulagače zabrinjava i situacija na Bliskom Istoku, koja je još daleko od rješenja, a mogla bi ponovno negativno utjecati na cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. U četvrtak je, ipak, Dow Jones značajnije porastao, nadoknadivši sve gubitke ostvarene početkom tjedna, zahvaljujući rastu potražnje za tehnoloških dionicama. Ta potražnja bila je potaknuta ostvarenom dobiti Microsofta, koja je ugodno iznenadila ulagače. Zbog toga je u usporedbi s tjednom radnije Dow Jones ojačao 1, 08 posto, na 10.142 boda. No, analitičari ne očekuju u kratkom roku jači oporavak najvećeg svjetskog tržišta kapitala, osim u slučaju da se u potpunosti smiri situacija na Bliskom Istoku, te da velike američke kompanije iznenade ulagače s izvješćima o ostvarenju planiranih zarada. Takva situacija na američkom tržištu utječe i na negativno raspoloženje ulagača na Tokijskoj burzi. U ponedjeljak su, primjerice, na toj burzi kupovali samo mirovinski fondovi, no i oni su tijekom dana zaustavili kupovine. Po riječima jednog trgovca, strani ulagači ostaju po strani jer sumnjaju u spremnost japanske vlade da provede nužne reforme u japanskom gospodarstvu. Uz to, tamošnje ulagače također zabrinjava stanje na Bliskom Istoku, kao i velike oscilacije cijena dionica tzv. nove ekonomije na američkom Nasdaqu. Neki predviđaju da u kratkom roku neće biti oporavka cijena tehnoloških dionica. U takvim uvjetima indeks Nikkei oslabio je 4,76 posto, na 14.811 bodova. Najveći dobitnik u proteklih sedam dana na europskim burzama bila je finska Nokia, koja je ostvarila iznenađujuće visoku dobit. To je potaknulo kupovinu njezinih, ali i ostalih telekom i tehnoloških dionica, zbog čega je na europskim burzama zabilježen u ovom razdoblju rast burzovnih indeksa. No, i u Europi ulagače muči sukob između Izraelaca i Palestinaca, slab tečaj eura, koji je ponovno zabilježio rekordno nisku razinu prema američkom dolaru, te izvješća o smanjivanju dobiti američkih kompanija. Ovoga su tjedna ponešto ojačale cijene dionica graditeljskih i kemijskih kompanija, te bazne industrije i banaka. Indeks Ftse je u odnosu na tjedan dana ranije ojačao 1,41 posto, na 6.132 boda, a DAX 2,52 posto, na 6.619 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 12. listopada 19. listopada Promjena u % Euro/USD 0,8626 0,8430 -2,27 Euro/JPY 93,08 91,35 -1,86 USD/JPY 107,66 108,60 0,87 Eropska središnja banka (ECB) na svom je jučerašnjem zasjedanju odlučila ostaviti kratkoročnu kamatnu stopu na istoj razini, 4,75 posto, unatoč ponovnom spuštanju tečaja europske valute na novu povjesno nisku razinu prema dolaru. Razlog tome je pribojavanje da bi više kamatne stope mogle usporiti ionako krhki gospodarki rast u zemalja euro-zone. Predsjednik ECB- a Wim Duisenberg je početkom ovoga tjedna u intervjuju jednom listu odbacio intervenciju kao opciju pomoći oslabljenom euru, u slučaju da sukob na Bliskom istoku dodatno oslabi europsku valutu. To je izazvalo velike kritike financijskih krugova, te su se mnogo puta tijekom ovih nekoliko dana čuli i pozivi za njegovom ostavkom. Negativno je na tečaj eura, koji se trenutno jedva održava na razini iznad 0,84 dolara, utjecao i razočaravajući izvještaj o poslovnoj klimi u Njemačkoj, objavljen u četvrtak. Tijekom posljednjih sedam dana euro je oslabio 2,27 posto prema dolaru, na 0,843 dolara, te 1,86 posto prema jenu, na 91,35 jena. Istodobno, američki je dolar ojačao prema jenu 0,87 posto, te sada stoji 108,6 jena. Posljedica je to slabog poslovanja Tokijske burze, što negativno utječe na tečaj japanske valute. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 13. - 20. listopada 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 13. listopada 20. listopada u % Euro 1 7,5172 7,5216 0,05 DEM 1 3,8435 3,8457 0,05 USD 1 8,6864 8,9267 2,76 GBP 1 12,6723 12,8972 1,77 JPY 100 8,0622 8,2783 2,68 ATS 1 0,5462 0,5466 0,07 ITL 100 0,3882 0,3884 0,05 CHF 1 4,9730 4,9981 0,50 SIT 100 3,5859 3,5829 -0,08 Na tečajnici HNB-a u proteklih je tjedan dana porasla vrijednost gotovo svim promatranim inozemnim valutama prema kuni, osim slovenskog tolara. Američki je dolar prema kuni u tri tjedna ukupno ojačao čak 5,09 posto. U istom je razdoblju britanska funta poskupila 3,61 posto, a švicarski franak 1,54 posto. Japanski jen raste već drugi tjedan. Njegov je tečaj ukupno 5,00 posto viši. Cijene njemačke marke, eura, talijanske lire i austrijskog šilinga su porasle u dva tjedna otprilike 0,14 posto. Slovenski tolar, pak, gubi već 21. tjedan na vrijednosti. Dosad je oslabio 4,59 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju su ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. Pritom je ukupno pristiglo 102,1 milijun ponuda, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 81 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,314 kunua za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od šest posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,178 kuna, uz kamatu od 7,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,235 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,70 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Također su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 50 milijuna kuna. Pritom je ukupno pristiglo 166,6 milijuna kuna ponuda, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 50 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,164 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,925 kuna, uz kamatu od 8,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,164 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,50 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,820 milijardi kuna. Od toga je 1,728 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 898,6 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 193,5 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 24. listopada. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 400 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 42 dana. 8. Vlada utvrdila nove prijedloge zakona o porezu na dobit i na dohodak Hrvatska je Vlada na svojoj redovnoj sjednici održanoj u četvrtak, utvrdila tri nova zakonska prijedloga koja se tiču poreznog sustava - o porezu na dobit, na dohodak, te o poreznom savjetništvu. Stopa poreza na dobit smanjila bi se sa 35 na 25 posto, a umjesto sadašnje dvije primjenjivale bi se tri stope poreza na dohodak - od 15, 25 i 35 posto. Predviđa se i umanjenje porezne osnovice za novozaposlene, te uvodi pojam iskaza imovine. Prijedlogom zakona o porezu na dohodak, naime, fizičke se osobe obvezuju Poreznoj upravi dostaviti podatke o imovini u Hrvatskoj i inozemstvu veće vrijednosti te podatke o izvorima sredstava za njihovu nabavu uz dokaz uredno plaćenog poreza. Prijava o vrijednosti imovine na dan 31. prosinca 2000. treba se podnijeti do 28. veljače iduće godine i to za nekretnine čija je ukupna vrijednost veća od milijun kuna, automobile u vrijednosti većoj od 200.000 kuna. Poreznoj upravi trebali bi se dati i podatci o dionicama, udjelima, drugim vlasničkim ili vjerovničkim papirima, novčanim tražbinama ukupne vrijednosti iznad 300.000 kuna, štednji, polozima i gotovini u iznosu također većem od 300.000 kuna, te ostaloj imovini koja prelazi taj iznos. Ako vlasnici ne dokažu izvore sredstava ili uredno plaćenog poreza razlika vrijednosti imovine i izvora sredstava oporezivala bi se kao dohodak. Najvažnijim novostima zakonskih prijedloga o porezu na dobit i na dohodak ministar financija Mato Crkvenac smatra odredbe o olakšicama i oslobođenjima. Porezna bi se osnovica, naime, umanjivala za novozaposlene na neodređeno vrijeme za plaću i doprinose na plaću i to za godinu dana, odnosno tri godine kada je riječ o invalidnim osobama. Time se, ističe Crkvenac, želi potaknuti novo zapošljavanje, stimulirati poduzetništvo. Oba zakona primjenjivala bi se od 1. siječnja 2001., s tim da bi predviđene olakšice i porezna oslobođenja vrijedili već za obračun poreza za ovu godinu. Porez na dohodak, prijedlog je Vlade, plaćao bi se po tri stope - od 15 posto (za godišnju poreznu osnovicu od 30.000 kuna, odnosno mjesečno 2.500 kuna), stopi od 25 posto (za godišnje 30.000 do 87.000 kuna, odnosno 2.500 do 7.250 kuna mjesečno), te po stopi od 35 posto (na razliku iznad 87.000 kuna, odnosno mjesečno iznad 7.250 kuna). Novosti su i oporezivanje dividende (po stopi od 15 posto), te propisivanje zaštitne kamate na kapital uložen u dugotrajnu imovinu od 7 posto godišnje. Zaštitna se kamata zadržava i kod poreza na dobit, ali bi iznosila 3,5 posto. Osnovica poreza na dobit umanjila bi se i za vrijednost nabavljene opreme. Umanjenje porezne osnovice i kod poreza na dobit, kao i poreza na dohodak predviđeno je za donacije, odnosno darovanja u kulturne, obrazovne, športske, humanitarne, zdravstvene i znansvene svrhe. Tvrtke bi mogle računati na oslobođenje za donacije do visine 2 posto ukupnog prihoda, a obveznici poreza na dohodak do visine 2 posto ukupno ostvarenih primitaka u prethodnoj godini. Prijedlogom zakona o poreznom savjetništvu u porezni se sustav uvodi nova profesija - porezni savjetnik. Sva tri su zakonska prijedloga upućena u redovitu saborsku proceduru, a na idućoj bi sjednici Vlada trebala raspraviti još tri prijedloga iz paketa poreznih zakona. Riječ je o općem poreznom zakonu, zakonu o lokalnim porezima, te s njima povezanim izmjenama Zakona o porezu na promet nekretninama koje još treba uskladiti i doraditi. Opći porezni zakon neće biti ni na današnjem zatvorenom dijelu Vladine sjednice, ne zbog konceptualnih i bitnih problema, kako se doznaje, već zbog potrebe definiranja procesnog postupka i usklađivanja s normama europske prakse. Vlada je sa sjednice u saborsku proceduru uputila i zakonski prijedlog o školskim udžbenicima koji uz ostalo predviđa i osnivanje Vijeća za školske udžbenike. Novi ustroj Vladina Ureda za odnose s javnošću Vlada je vratila svojim koordinacijama. Naime, potpredsjednica Željka Antunović "više je nego prevelikim" ocijenila predviđeni broj od 22 zaposlenika Ureda. To je poveća firma, taj je broj prevelik, kazala je. 9. Vlada - zatvorena sjednica: Nema povećanja plaća srednjoškolskim profesorima Iako se to očekivalo, Vlada nije na sjednici održanoj u četvrtak, donijela odluku o povećanju plaća srednjoškolskim profesorima za deset posto. Najavila je kako će u roku mjesec dana ponuditi cjelovito rješenje plaća zaposlenih u javnom sektoru. Vlada je to zaključila na zatvorenoj sjednici, nakon što je razmatrala Uredbu o povećanju koeficijenata platnog razreda nastavnicima u srednjim školama i učeničkim domovima. Njome se, sukladno pregovorima i prijedlozima sindikata, željelo otkloniti njihovo sadašnje zaostajanje za plaćama učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama, priopćeno je iz Vlade. Vlada je danas konstatirala veliku neusklađenost u plaćama zaposlenih u javnom sektoru, što je uvjetovano "negativnim nasljeđem i ranijim parcijalnim rješenjima". S obzirom na to da Vlada želi ostvariti načelo pravednosti, a da bi se u ovome trenutku na temelju prihvaćanja Uredbe još mogli potencirati postojeći poremećaji, Vlada je donijela zaključak da će u roku od mjesec dana ponuditi cjelovito rješenje plaća zaposlenih u javnom sektoru, "privremeno odgađajući otklanjanje disproporcije u sektoru školstva". Nakon toga će ponovno razmotriti prijedloge sindikata i rješenja iz Nacrta prijedloga Uredbe o postotnom povećanju koeficijenata platnog razreda nastavnicima i stručnim suradnicima u srednjim školama i učeničkim domovima, priopćila je Vlada. 10. Misija Svjetske banke u HNB-u Misija Svjetske banke za pregovore o zajmu za strukturne prilagodbe (tzv. SAL program), koju predvodi Ilker Domac, posjetila je u srijedu Hrvatsku narodnu banku, gdje ih je primio zamjenik guvernera dr. Boris Vujčić sa suradnicima, priopćeno je iz HNB-a. Prema riječima voditelja Misije, cilj ovog dolaska je stjecanje uvida u najvažnije ekonomske pokazatelje i mjere gospodarske i novčane politike, radi pripreme kreditnog aranžmana kojim bi se nadopunio aranžman Hrvatske s MMF-om, o kojem pregovori slijede potkraj ovog mjeseca, i poduprle reforme koje Vlada RH poduzima u cilju povećanja efikasnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Spomenuti program trebao bi pomoći napose u olakšavanju socijalne komponente strukturnih reformi i unapređivanju tržišta rada. U ovogodišnjim gospodarskim zbivanjima u Hrvatskoj, po ocjeni zamjenika guvernera HNB, osobito je značajno što dolazi do oživljavanja privredne aktivnosti, a u tome značajnu ulogu ima porast izvoza, nakon višegodišnje stagnacije. Sve veće otvaranje i pomaci u približavanju međunarodnim integracijama upućuju na zaključak da bi porast izvoza mogao biti nastavljen i nadalje. Uslijed smanjenja deficita robne razmjene i povećanog priljeva od turizma, procjenjuje se da će ovogodišnji tekući deficit platne bilance biti oko milijardu dolara, što znači da bi njegov udjel u bruto domaćem proizvodu bio za oko 2 postotna poena niži nego u prošloj godini. Tečaj je stabilan, a bankovni sustav stabiliziran. Kreditni plasmani banaka već neko vrijeme stagniraju, no očekuje se postupno oživljavanje. Središnja banka unijela je značajne promjene glede visine i načina obračuna obvezne rezerve. Cijene su prošlog mjeseca ostvarile rast iznad uobičajenoga, uglavnom iz razloga koji su izvan dosega novčane politike, a središnja banka pozorno prati što se događa na tom planu i spremna je poduzeti, u slučaju potrebe, mjere koje su u njenoj nadležnosti. Novi Zakon o HNB trebao bi središnjoj banci osigurati još čvršći mandat i samostalnost u održavanju stabilnosti cijena. Po ocjeni dr. Vujčića visoka nezaposlenost je i nadalje najosjetljiviji problem s kojim se gospodarska politika suočava i u provođenju strukturnih reformi. Da bi došlo do prijeloma u trendu i pokrenulo se brže otvaranje produktivnih radnih mjesta, najvažniji preduvjeti su politička i makroekonomska stabilnost, te pravna sigurnost. To će biti presudno i za porast međunarodne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i za brži rast izravnih stranih ulaganja, bez čega nije moguć ni porast zaposlenosti niti održiv gospodarski rast. 11. CEI-BAS: Program subvencija za mala i srednja poduzeća Srednjoeuropska inicijativa i Europska banka za obnovu i razvitak pokrenule su Program subvencija kojim se hrvatskim malim i srednjim tvrtkama pokrivaju troškovi za konzultantske usluge do 50 posto (bez uključenog PDV-a). Iznos jednokratne subvencije može iznositi do 9 tisuća EUR-a. CEI-BAS Program (Central European Initiative-Business Advisory Service) nudi i pomoć pri izboru najprikladnijih hrvatskih ili inozemnih konzultanata za rješavanje konkretnih poslovnih problema i provođenje specifičnih konzultantskih zadataka, izvijestili su iz zagrebačkog ureda CEI-BAS. Riječ je o programu koji obuhvaća subvencije za poslovne savjete u područjima istraživanja tržišta, traženje poslovnih partnera, odabiranje i procjenjivanja opreme koja se nabavlja, poboljšanja organizacijske strukture poduzeća, pripremu poslovnih planova, razvijanja i poboljšanja financijsko računovodstvenog sustava i sustava kontrole te razvijanja i poboljšanja informatičkog i managerskog sustava. Svaki projekt bit će podržan prema specifičnim zahtjevima poduzeća. Program financijski pomaže malim i srednjim poduzećima da lakše podnesu pritisak međunarodne konkurencije u Hrvatskoj, realizira se putem EBRD-a, te je u tu svrhu u kolovozu u Zagrebu, napominju, otvoren ured CEI-BAS-a. 12. Privredna banka Zagreb - strateški parnter Međimurskoj banci Čakovec Međimurska banka d.d. u Čakovcu priopćila je u utorak kako je za strateškog partnera za kupnju kontrolnog paketa dionica te banke predložena Privredna banka Zagreb. Povjerenstvo za izbor strateškog partnera Međimurske banke jednoglasno je predložilo Nadzornom odboru banke prihvaćanje ponude PBZ-a. Na taj bi način Međimurska banka postala integralni član snažne domaće grupe PBZ-a, a time i ugledne međunarodne bankarske grupacije. Međimurska banka, kako je priopćeno, zadrža li pravni i poslovni identitet, a očekuje se i jaka podrška novog vlasnika u daljnjem razvoju banke, osobito u poslovima sa stanovništvom, malim i srednjim poduzećima. PBZ je izabrana u konkurenciji četiriju banaka, koje su pokazale zanimanje za preuzimanje većinskog dijela dionica Međimurske banke. Sukladno Zakonu o bankama, suglasnost na preuzimanje većinskog paketa dionica banke treba dati Hrvatska narodna banka. 13. U prvih devet mjeseci 2000. promet VTV-a gotovo 333 milijuna kuna U prvih devet ovogodišnjih mjeseci na Varaždinskom je tržištu vrijednosnica (VTV), prodajom dionica 145 društava, ostvaren promet od 332.965.073 kune, a vrijednost VIN indeksa u tom je razdoblju porasla za 19,06 posto, na 353 bodova (22. rujna). Prodajom dionica privatizacijsko investicijskih fondova ostvareno je 69,3 milijuna kuna prometa, dok je prodajom dionica tvrtki ostvaren promet u iznosu od 263,5 milijuna kuna. Preostalih 180,1 tisuća kuna prometa ostvareno je prodajom dionica zatvorenog investicijskog fonda Breza. Kako stoji u devetomjesečnom izvješću o trgovanju na VTV-u, to je razdoblje obilježilo nekoliko događaja. Između ostalog, 15. svibnja izmijenjena je struktura VIN indeksa, kao i računanje i kriterij za uključivanje i isključivanje dionica iz indeksa. Novi indeks obuhvaća dionice svih sedam PIF-ova te dionice Ericsson Nikole Tesle. Također, 28. lipnja je ostvaren rekordni dnevni promet, od čak 76,65 milijuna kuna, uglavnom prodajom dionica tvrtke Dalmacijacement d.d. iz Kaštel Sućurca. U kolovozu je VTV od strane brokerske kuće ZB brokeri, zastupnika Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, odabrano za realizaciju prodaje dionica namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka u obnovi i izgradnji, što je krajem rujna odobrila i Komisija za vrijednosne papire RH. U promatranom su razdoblju najveći porast cijene zabilježile dionice tvrtke Vis - za čak 410,64 posto, na 60 kuna. Slijedi 366,67 postotni porast cijena dionica tvrtke Bilo (na 70 kuna), te 222,22 postotno poskupljenje dionica tvrtke Croatia line (na 29 kuna). Nasuprot tome, najveći pad cijene, od 80 posto, bilježe dionice Sonic štedionice, i to na 500 kuna, te dionice tvrtke Uzor IMKO iz Slatina, čija je cijena pala na 16 kuna. Na trećem se mjestu nalaze 73,19 posto jeftinije dionice Ratarstva Topolik, čija je cijena pala na 44,40 kuna. Cijene dionica svih sedam PIF-ova su porasle, a najviše one fonda Pleter - za 151,36 posto, na 11,06 kuna. Najveći, pak, promet, od 19,1 milijuna kuna, u tom je segmentu ostvaren prodajom dionica fonda Dom, čija je cijena u prvih devet mjeseci porasla 54,55 posto, na 17 kuna. 14. Satistika Manjak proračuna u prvih osam mjeseci 3,3 milijarde kuna - Prihodi državnog proračuna u prvih su osam mjeseci ove godine iznosili 29,3 milijarde kuna, a rashodi 32,6 milijardi kuna. To znači da je državni proračun u prvih osam mjeseci ostvario manjak od 3,3 milijarde kuna, podatci su Ministarstva financija. Samo u kolovozu proračun je ostvario manjak od 655,4 milijuna kuna. Naime, u kolovozu su proračunski prihodi iznosili 3,67 milijardi kuna, a rashodi 4,33 milijarde. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz, proračunski su prihodi u kolovozu ove godine porasli za 5,6 posto, dok su rashodi porasli znatno više, za 29,8 posto. Prema Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija, središnji je državni proračun u kolovozu od poreza prihodovao 3,56 milijardi kuna, što je 7,7 posto više nego u kolovozu prošle godine. Najveći se međugodišnji porast, od 23,6 posto, pritom bilježi kod PDV-a, od kojega je u kolovozu prikupljeno gotovo 2 milijarde kuna. Trošarinama je prikupljeno 784,9 milijuna kuna, ili 15 posto više nego u kolovozu prošle godine. Promatrano po vrstama trošarina, na međugodišnjoj je razini u kolovozu ove godine najveći porast prihoda zabilježen kod trošarina na alkoholna pića (30,9 milijuna ili 85,6 posto više nego u lanjskom kolovozu), pivo (53,1 milijun ili 59,4 posto više), te bezalkoholna pića (12,8 milijuna ili 65,8 posto više). Iz Ministarstva financija pritom napominju da je to posljedica sezonskog karaktera tih prihoda potpomognutih i dobrom turističkom sezonom. Najveći udio u prihodu od posebnih poreza imaju trošarine na naftne derivate. Od tih je trošarina proračun u kolovozu ostvario prihod od 487,6 milijuna kuna, što je 62,1 posto ukupnih kolovoških prihoda od trošarina, dok udio od 24 posto s prihodom u kolovozu od 190 milijuna kuna imaju trošarine na duhanske prerađevine. Od ukupno pak 4,33 milijarde kuna proračunskih rashoda u kolovozu su najveća stavka subvencije i ostali tekući transferi s iznosom 1,4 milijarde kuna. Pritom je se na subvencije odnose 283 milijuna kuna, a na transfere je otišlo 1,1 milijarda kuna. Od toga se pak gotovo polovica iznosa (562,8 milijuna) odnosi na transfer Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, dok je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje transferirano 277,7 milijuna kuna. Ukupno je pak u prvih osam mjeseci HZMO-u transferirano 4,4 milijarde, a HZZO-u 1,6 milijardi kuna. Ministarstvo financija ističe da je tijekom osam mjeseci ove godine podmireno ukupno 4,05 milijardi kuna nenaplaćenih obveza proračunskih korisnika iz prošlih godina. Uspješnim izdavanjem obveznica HZZO-a pokriveno je daljnjih 1,7 milijardi kuna obveza. U rujnu gotovo 360 tisuća nezaposlenih - Potkraj rujna u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 359,9 tisuća nezaposlenih, što je 2,9 posto više nego u kolovozu i 10,2 posto više nego u rujnu prošle godine. Time se nastavlja rast nezaposlenosti koja je u kolovozu povećana 0,8 posto, a u srpnju za 1,4 posto, nakon tromjesečnog razdoblja smanjivanja broja nezaposlenih koje je bilo rezultat sezonskih kretanja u zapošljavanju. U ukupnom broju nezaposlenih osoba u rujnu, njih 104,4 tisuće ili 29,9 posto tražilo je posao prvi put, što je 4,4 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Ostalih 255,5 tisuća odnosno 71 posto, imalo je prethodno radno iskustvo, od čega su 52,7 posto bile žene. Tijekom rujna, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 29,9 tisuća novih osoba, odnosno 2,9 posto više nego u rujnu prošle godine. Od toga je njih 20,7 tisuća (69,4 posto) imalo prethodno radno iskustvo, a najveći broj upisao se u evidenciju Zavoda za zapošljavanje iz djelatnosti hotela i restorana (4,8 tisuća ili 23,1 posto) i trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, te predmeta za osobnu u porabu i kućanstvo (5,3 tisuća ili 25,7 posto). Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se 10,3 tisuće osoba, što je 3,1 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme (8,1 tisuća ili 78,8 posto), najviše u prerađivačkoj industriji (2,5 tisuća ili 24,3 posto) te u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozil i motocikala te predmeta za osobnu uporabu u kućanstvo (1,8 tisuća ili 17,8 posto). Krajem rujna, u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 190,2 tisuće nezaposlenih žena, što je 10,6 posto više nego u rujnu 1999. Njihov se udio u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranom razdoblju povećao sa 52,7 na 52,8 posto. Najveći udjel u evidentirnoj nezaposlenosti imaju osobe u dobi od 20 do 24 godine (18,8 posto), a relativno najveće povećanje od 28,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina). U najmlađoj dobnoj skupini (15 - 19 godina) zabilježen je pad od 5 posto. Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi nije se promijenila u odnosu na rujan prošle godine, niti u odnosu na ovogodišnji kolovoz. Još uvijek je najveći udio nezaposlenih osoba KV i VKV spremom. Njihov je udio neznatno smanjen sa 35,1 na 34,8 posto, dok najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju osobe s višom i viskokom stručnom spremom (VŠS 3,2 posto i VSS 4,1 posto). U rujnu je povećana nezaposlenost u svim županijama, a najveći porast evidentirane nezaposlenosti zabilježen je u Krapinsko - zagorskoj (24,3 posto) i Zagrebačkoj županiji (18,1 posto). Najmanji pak porasti zabilježeni su u Ličko - senjskoj (0,5 posto), Istarskoj (1,1 posto) i Zadarskoj županiji (1,2 posto). Krajem rujna u evidenciji HZZ-a bilo je 31 tisuća osoba (8,6 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba) kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavca. Njihov je broj, u usporedbi s prethodnim mjesecom, povećan za 2,4 tisuće (8,4 posto), a prema istom mjesecu 1999. za 7,9 tisuća (34,4 posto). U odnosu na prošlogodišnji rujan, povećao se i broj korisnika novčane naknade HZZ-a i to za 10,9 tisuća ili 20,2 posto, te sada iznosi 64,6 tisuća. Tijekm rujna, HZZ-u je prijavljeno 14,5 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 3,8 posto više nego u rujnu 1999. Prosječna plaća za srpanj 3.274 kune - Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj iznosila je 3.274 kune, što je nominalno 1,7, a realno 1,8 posto manje nego u lipnju, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na srpanj prošle godine prosječna je neto plaća u ovogodišnjem srpnju nominalno veća 7,6 posto, a deflacionirano za troškove života realan porast iznosi 2,2 posto. Za razdoblje siječanj-srpanj ove godine prosječna je mjesečna neto plaća iznosila 3.266 kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje nominalno 8,7 posto, a realno 4,1 posto više. Statistički podatci pokazuju da je prosječna mjesečna neto plaća po zaposleniku u pravnim osobama Republike Hrvatske isplaćena za srpanj u većini djelatnosti Nacionalne klasifikacije manja nego u lipnju. Porast je zabilježen tek u nekoliko djelatnosti, a najveći nominalni porast od 21,8 posto u ribarstvu. No, i s tim porastom plaća je u toj djelatnosti dosegnula tek 2.439 kuna, što je još uvijek dosta niža nego li je hrvatski prosjek. Plaće su pak porasle i u nekim djelatnostima s iznosima prosječnih plaća većim od hrvatskog prosjeka. S nominalnim povećanjem od 7,8 posto u odnosu na lipanj prosječna je neto plaća u zračnom prijevozu za srpanj dosegnula 5.914 kuna. S tim je iznosom zračni prijevoz postao i djelatnost s najvećom prosječnom plaćom premašivši do sada vodeću djelatnost po plaćama -osiguranje i mirovinske fondove, osim obveznog osiguranja. U toj je djelatnosti za srpanj prosječno isplaćena plaća od 5.389 kuna, što je nominalno 4,9 posto manje nego u lipnju. No, usporede li se plaće u razdoblju siječanj-srpanj, najviša prosječna plaća i nadalje je u osiguranju i mirovinskim fondovima, osim obveznog osiguranja i iznosi 5.782 kune, dok u zračnom prijevozu iznosi 5.529 kuna. Najniže prosječne plaće i nadalje su uglavnom u djelatnostima iz prerađivačke industrije. Tako gotovo upola manje od hrvatskog prosjeka iznosi plaća zaposlenih u štavljenju i obradi kože kojima je prosječno za srpanj isplaćeno po 1.731 kuna. Ispod dvije tisuće prosječna je plaća isplaćena za srpanj i u proizvodnji tekstila - 1.890 kuna, te preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta, osim namještaja (1.978 kuna). Ispod prosjeka i ispod tri tisuće kuna i nadalje su i djelatnosti građevinarstva (prosječno za srpanj isplaćeno 2.554 kune), trgovine na veliko i malo (2.712 kuna), te hoteli i restorani (2.745 kuna). Podatci Državnog zavoda za statistiku po mjesecima u ovoj godini pokazuju da su prosječne plaće u ovoj godini uglavnom padale, a rasle su samo u dva mjeseca - u ožujku i svibnju, nominalno za 3,9, odnosno 5 posto u odnosu na veljaču i travanj. Naplata prihoda za financiranje javnih potreba - Ukupna naplata za financiranje javnih potreba u prvih je osam ovogodišnjih mjeseci porasla 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Naplaćeno je ukupno 52,9 milijardi kuna, pri čemu su prihodi od proračuna iznosili 36,1 milijardu kuna, što je rast od jedan posto, dok su prihodi izvanproračunskih fondova porasli 4,8 posto, na 15,9 milijardi kuna, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). U strukturi poreznih prihoda, na porez na dodanu vrijednost (PDV) odnosi se 48,4 posto, na porez i prirez na dohodak 17,3 posto, na trošarine 16,7 posto, na carine 9,3 posto, na porez na dobit 6,1 posto, na gradske/općinske poreze 1,9 posto i na županijske poreze 0,3 posto. Od prihoda proračuna svih razina vlasti (države, županije i gradovi/općine) u iznosu od 36,1 milijardu kuna na vlastite se prihode odnosi 80,3 posto, a na zajedničke 19,7 posto. U ukupnim vlastitim prihodima koji iznose 29 milijardi kuna, 26,2 milijarde kuna su prihodi državnog proračuna, od kojih se najveći dio odnosi na PDV i na trošarine te na ostale vlastite prihode. Unutar njih najveći dio čine primici od prodaje vrijednosnim papirima, prihodi od privatizacije te primici od inozemnih kredita. Prihodi županijskih proračuna u spomenutom razdoblju iznosili su 548 milijuna kuna, od čega se na vlastite prihode odnosilo 231,6 milijuna kuna ili 42,3 posto. Gradski/općinski prihodi iznosili su 5,2 milijarde kuna, od čega je 49,5 posto, odnosno 2,6 milijardi kuna vlastitih prihoda. 15. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u listopadu Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00** Convest banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,50 2,00 Credo banka 3,00 3,00 3,50 3,00 2,50 3,00 Croatia banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,00 2,00 Dalmatinska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 0,00 Dubrovačka banka 1,70 1,70 2,60 1,70 1,10 1,20 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00- 2,00- 1,00- 2,00- 0,50 - 5,00 5,00 1,75 5,00 Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,00 2,00 1,50 2,00 2,00 1,50 Podravska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,50 1,50 2,50 1,50 1,00 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 - 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 2,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Sisačka banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,60 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 0,50 1,00 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 Varaždinska banka 0,25 - 2,00 za sve navedene valute, ovisno o visini oročenih sredstava Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ** kamatne stope od rujna 2000. Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 3,00- 4,25- 5,00- 6,00- - - 5,00 6,50 7,00 8,00 Bank Austria - 1,75- 2,25- 3,00- 3,25- 3,50- 2,75 3,50 4,25 4,50 4,75 Brodsko Posavska banka 3,75 5,00 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka* promjenj.4,50 5,00 6,00 7,00 7,50 8,00 fiksne 3,75 4,00 4,50 5,00 5,50 5,75 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00-** 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 2,5-4 3-4,5 4-6 5-7 - - Credo banka* 4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 Croatia banka* 3,50 3,70 4,00 5,00 6,80 7,60 Dalmatinska banka 3,50 4,50 5,00 5,50 5,50 5,50 Dubrovačka banka* 3,10- 3,60- 4,50- 4,90- 5,50- 6,00- 4,10 5,00 5,30 5,90 6,50 7,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00 3,50 4,25- 5,50- 5,80- 6,25- 5,25 6,25 6,55 7,00 Istarska banka 3,00 4,00- 4,5- 5,00- 5,50- 6,0- 8,00 8,5 9,00 9,50 10,00 Istarska kreditna 3,00- 3,20- 4,50- 4,80- 5,50- retna š. banka Umag* 4,00 4,60 5,70 6,00 6,50 5,60 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,00 4,00 4,50 6,00 6,50 - Karlovačka banka* 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- 6,25- 6,50- 4,00 5,00 6,00 7,00 7,25 7,50 Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 4,50 5,00 6,00 6,50 7,00 Nava banka* 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka* 3,50 4,50 6,00 7,50 7,50 7,50 Podravska banka 2,50 3,50 6,00 6,50 6,80 7,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka* 2,30- 2,40- 3,40- 4,30- 4,90- 5,40- gornja granica kamatne stope prema dogovoru Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- - 4,75- 5,00- 4,75 5,00 - 5,75 6,25 Riadria banka* 2,70- 3,00- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,10 5,80 6,10 6,30 7,00 8,00 Riječka banka* 2,70- 3,00- 4,00- 4,70- 5,20- 5,70- 3,50 5,00 5,20 5,60 6,40 7,00 Sisačka banka* 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 2,50-3,50 2,75-4,25 3,5-5,0 4,5-6,0 5-6,50 dogovor Splitska banka* 3,00- 3,50- 4,00- 4,80- 5,30- 5,80- 4,50 5,20 5,70 6,30 6,90 7,30 Varaždinska banka* - 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,20- 2,40- 2,50- 3,30- 4,30- 4,50- 3,05 3,65 3,85 4,25 5,50 5,95 Štedionica Dora 3,00 5,00 7,00 9,00 10,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP ** kamatne stope od rujna 2000. Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 4,80- 4,75- 6,40- 6,60- - - 5,75 7,00 7,25 8,00 Bank Austria - 3,00- 3,25- 3,75- 4,25- - 4,00 4,50 4,75 5,00 Brodsko Posavska banka 3,60 4,80 5,40 7,40 7,80 8,40 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50-** 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 3,5-4,5 4-5 5-6,5 6-7,5 - - Croatia banka 4,50 4,70 4,90 5,20 7,00 8,50 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,30 Dalmatinska banka 4,60 5,30 5,80 6,25 6,25 6,25 Dubrovačka banka 5,10- 5,30- 6,30- 6,80- 7,30- 7,60- 5,50 6,50 7,30 7,50 7,80 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 7,875 Istarska banka 5,00 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Istarska kreditna 4,70- 5,40- 6,00- 6,40- 6,70- renta š. banka Umag 5,60 6,10 6,50 6,90 7,40 6,70 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka 4,50 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Podravska banka 2,50 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka 4,15- 4,75- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- - 7,25- 7,50- 7,25 7,50 - 8,25 8,75 Riadria banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 5,65 7,40 7,55 8,20 8,60 8,80 Riječka banka 4,60- 5,00- 5,30- 6,20- 6,70- 7,10- 5,50 7,00 7,20 7,50 8,00 8,50 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 4,5-5,5 4,75-5,75 5,0-6,5 6,0-7,25 6,5-7,75 dogovor Splitska banka 3,80- 4,20- 4,60- 6,00- 6,30- 6,50- 5,00 5,50 6,00 7,50 7,80 8,00 Varaždinska banka - 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 5,75- 5,75- 4,50 5,25 5,80 6,30 6,55 6,55 Zagrebačka banka 3,70- 3,90- 4,00- 4,80- 5,80- 6,00- 4,55 5,15 5,35 5,75 7,00 7,45 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ** kamatne stope od rujna 2000. Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00** Convest banka 1,00 1,00 1,30 1,00 1,00 1,00 Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 2,00 Croatia banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 1,00 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,50 1,50 2,03 1,50 1,08 1,84 Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,09 1,09 1,00 1,09 0,72 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 ** kamatne stope od rujna 2000. Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka 70 % 80 % 100 % EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 4,00 4,50 4,75 5,00 - - Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,375- 3,75- 4,00- 4,50- 5,125- dogovor 3,875 4,25 4,50 5,00 5,625 Istarska kred.banka Umag a vista 0,8 Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka 3,125 3,375 3,75 4,125 4,875 dogovor Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka 70 % 80 % 100 % EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00 5,50 5,75 6,00 - - Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag a vista 1,00 Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema dogovoru Slavonska banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -