TRCONIĆ: STAJALIŠTA PREDSJEDNIKA DRŽAVE I VLADE NISU TAKVA DA SE NE MOGU PRIBLIŽITI

ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Mišljenje o Nacrtu ustavnih promjena, koje je predsjednik Republike Stjepan Mesić uputio Saboru i premijeru Račanu, komentirao je danas Luka Trconić (HSS), član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma. Intervenciju šefa države Trconić je ocijenio vrlo razboritom i, što se tiče HSS-a, smatra kako "nije nemoguće da dosta bitnih stavki ne bude i prihvaćeno".#L# Iznoseći stajališta stranke, Trconić je ocijenio da Predsjednikove primjedbe nisu takve naravi da se stajališta između njega i Vlade ne bi mogla približiti i postići kvalitetno zajedničko rješenje o ustavnim promjenama. "Bolnom točkom" u Predsjednikovim primjedbama Trconić je označio ustavno-pravni položaj obavještajne zajednice. "Predsjednik predlaže nešto što je neprihvatljivo za HSS - da Vlada upravlja civilnom i vojnom kontraobavještajnom funkcijom i operativom sustava, a da predsjednik države nadzire operativnu učinkovitost cijelog sustava i imenuje upravu obavještajnih funkcija i vojnih i civilnih", kaže Trconić. U tom slučaju bila bi to vrlo jaka pozicija šefa države, koja bi zapravo bila na razini predsjedničkog sustava, a ustavnim se izmjenama hoće u parlamentarnu demokraciju. HSS stoga ostaje pri prvom prijedlogu - da se Predsjedniku, budući da je vrhovni vojni zapovjednik, dodijeli nadzor nad vojnim službama, a da civilne obavještajne službe ostanu pri Vladi i Saboru, naglasio je Trconić. Od ključnih primjedaba u kojima je Predsjedniku države dao za pravo, Trconić je suglasan da nije dobra akumulacija dvaju kontrolnih mehanizama, odnosno da je nužan prijedlog Vlade kako bi predsjednik države nešto poduzeo, a onda, da bi nešto i učinio, još treba i supotpis premijera. Treba se odlučiti za jedno ili drugo, kaže Trconić. U suprotnom je pitanje kakve onda ovlasti predsjednik države ima? Uvjeren da se radi o nesporazumima i da nije na djelu nikakvo sužavanje predsjedničkih ovlasti, Trconić je istaknuo da do njih dolazi jer čisti parlamentarni sustav ne trpi neposredan izbor predsjednika jer se u takvom sustavu predsjednik bira u parlamentu. Ali, ako se hoće zadržati institut neposrednog izbora, onda se Predsjedniku moraju dati izvorne ovlasti po Ustavu. Onda, po žargonu, "Predsjednik ne može biti fikus", rekao je Trconić. S Predsjednikom države Trconić se ne slaže u dijelu u kome se protivi tomu da se o njegovu izvješću o stanju države i nacije raspravlja u parlamentu kao i tomu da, budući da je neposredno izabran, uopće podnosi izvješća Saboru. HSS smatra da je predsjednik države ipak pravno odgovoran Saboru, budući Sabor može, u slučaju kršenja Ustava, pokrenuti pitanje njegove odgovornosti. "Pravnu odgovornost teško je odvojiti od političke, a konačno i pristojnost nalaže da se podnese izvješće najvišem predstavničkom tijelu ako već hoćemo ojačati ulogu parlamenta", kaže Trconić. Neprihvatljivo mu je i da Sabor imenuje guvernera i članove Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) na prijedlog predsjednika države. To smatra "nagrizanjem" bitne uloge parlamenta. HNB kao središnja financijska institucija mora biti odgovorna zakonodavnoj vlasti, smatra Trconić. Slaže se, međutim, s primjedbama Predsjednika države da je iz Nacrta izostavljen pojam državnog poglavara, koji je, kaže Trconić, nepopularan i profaniran, ali je ipak precizno odražavao poziciju predsjednika države. Primjedba je na mjestu, rekao je, jer je predsjednik države izvorno "zastupnik države", što bi mogao biti mogući zamjenski termin. Predsjednik je, među ostalim, u pravu i što se tiče načina razrješenja predsjednika Vrhovnog suda, odnosno da Ustavni sud ne bi trebalo uvlačiti u domenu pravosuđa i davati mu prava koja mu ne pripadaju, ocijenio je Trconić. (Hina) daju sšh