ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić uputio je Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav Hrvatskog državnog sabora "Mišljenje i prijedloge na Nacrt promjene Ustava RH", koje nosi nadnevak od
16. listopada, sa željom da ga se "uzme u obzir prilikom izradbe i podnošenja Prijedloga promjene Ustava RH". Mesić drži kako bi - s obzirom na stanje u Hrvatskoj - bilo najbolje da Vlada i Predsjednik Republike zajednički predlože ustavne promjene.
ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske
Stjepan Mesić uputio je Odboru za Ustav, poslovnik i politički
sustav Hrvatskog državnog sabora "Mišljenje i prijedloge na Nacrt
promjene Ustava RH", koje nosi nadnevak od 16. listopada, sa željom
da ga se "uzme u obzir prilikom izradbe i podnošenja Prijedloga
promjene Ustava RH". Mesić drži kako bi - s obzirom na stanje u
Hrvatskoj - bilo najbolje da Vlada i Predsjednik Republike
zajednički predlože ustavne promjene. #L#
Glavni prijedlozi ili, kako ih predsjednik Mesić zove, primjedbe,
vezani su za "status Predsjednika Republike Hrvatske u
ustavnopravnom sustavu Republike Hrvatske"; "Kumulaciju dva
kontrolna mehanizma: prethodni 'prijedlog predsjednika Vlade ili
Vlade' kumuliran s obvezom 'supotpisa premijera' na akte šefa
države"; "Instituciju 'prijedloga Vlade' kao uvjeta za postupanje
šefa države ili za donošenje akata od strane šefa države";
"Izvješće o stanju države i nacije"; te za "Ustavnopravni položaj
obavještajne zajednice (službe sigurnosti)".
Predsjednik Mesić drži kako je u predloženom Nacrtu promjena Ustava
RH "nelogično da se iz 94. članka Ustava RH briše odredba po kojoj je
predsjednik RH - državni poglavar. Koliko god sintagma 'državni
poglavar' može biti nepopularna, ostaje činjenica da je njome
određen (statusni) položaj predsjednika države u ustavnopravnom
poretku Republike", navodi predsjednik Mesić. Kako ističe, "možda
bi trebalo naći drugi termin za instituciju 'šefa države' (umjesto
termina 'državni poglavar'), ali je izvjesno da bi se sadašnja
odredba članka 94. stavka 1. trebala i dalje zadržati u Ustavu".
Također predloženim Nacrtom Ustavnih promjena iz stavka 2. članka
94. Ustava RH izbačena je obveza Predsjednika Republike Hrvatske da
se "brine za poštivanje Ustava". Predsjednik Mesić procjenjuje
kako je to "izuzetno važna ovlast, koju imaju predsjednici država i
u parlamentarnim sustavima vladavine. S obzirom na ustavnu
poziciju Predsjednika Republike Hrvatske, izbacivanjem tog dijela
odredbe Predsjedniku Republike Hrvatske se zapravo oduzima ustavna
osnova iz koje on u najvećoj mjeri crpi pravo na nadzor nad
djelovanjem i stabilnošću državne vlasti, pa i obavještajno-
sigurnosnom zajednicom. Taj dio odredbe bezuvjetno treba vratiti u
članak 94. stavak 2. Ustava, koji bi u tom slučaju glasio:
'Predsjednik Republike brine se za poštivanje Ustava, za redovno i
usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti'", predlaže
Mesić.
Nadalje, ističe Mesić, predloženim Nacrtom promjena Ustava RH
ovlasti Predsjedniku države smanjuju se kumulacijom supotpisa i
davanja prethodne suglasnosti premijera ili Vlade, što se odnosi na
osnivanje diplomatskih predstavništava, imenovanje i opoziv
veleposlanika, raspuštanje Sabora, te donošenje uredaba sa
zakonskom snagom.
Kako se ističe u Mesićevu prijedlogu, donošenje akata 'na prijedlog
Vlade ili predsjednika Vlade' kao i obveza 'supotpisa'
predsjednika Vlade na akte šefa države, predstavljaju oblik
prethodne kontrole akata šefa države.
"Kumulacija te dvije kontrole pravno je nedopustiva, jer dovodi do
mogućnosti zlouporabe tih kontrolnih mehanizama. U političkom
smislu, pak, kumulacija oba kontrolna mehanizma pretvara položaj
šefa države u čistu formalnost, bez ikakvih stvarnih ovlasti u tim
pitanjima", kaže predsjednik Mesić i dodaje da je "takvo rješenje
neodrživo". "Nije dopustiva kumulacija kontrolnih mehanizama.
Treba ostati samo na instituciji 'supotpisa', kao i u svim drugim
zemljama s nekim oblikom parlamentarne vladavine".
Predsjedniku Mesiću nadalje je neprihvatljivo da tek na Vladin
prijedlog može potvrđivati međunarodne ugovore koji ne podliježu
potvrđivanju Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. "Osim
što je pravno neutemeljena, ova je odredba i politički neodrživa,
jer je Predsjednik Republike Hrvatske taj koji zastupa zemlju u
inozemstvu. Predsjednik Republike treba imati izvornu ustavnu
ovlast sklapanja međunarodnih ugovora, sve u skladu i u granicama
određenim zakonom", ističe Mesić.
Predsjednik Mesić nadalje smatra da je Ustavnim promjenama
potrebno ukinuti instituciju "Izvješća o stanju države i nacije".
U Nacrtu Ustavnih promjena predlaže se, naime, da predsjednik
Izvješće piše u suradnji s premijerom. Mesić smatra kako je to
"nepraktično" jer je nejasno "tko trpi kritike zbog Izvješća, ako
ga izrađuju i Predsjednik Republike Hrvatske i premijer? Odredbu je
nemoguće braniti s pravnog aspekta".
Nadalje predsjednik Mesić naglašava da "položaj tajnih službi nije
ustavnopravno pitanje", jer, kako navodi, "ne postoji ustav
nijedne demokratske zemlje koji sadrži odredbe o tajnim službama".
Također prijedloge u Ustavnim promjenama o položaju obavještajne
zajednice (službi sigurnosti) ocijenjuje "međusobno
kontradiktornim".
Mesić smatra da je "konačno rješenje tog pitanja (nadzora nad
tajnim službama) - na razini ustavnog teksta - stvar političkog
dogovora".
Ostale primjedbe Predsjednika Republike na predložene Ustavne
promjene odnose se na imenovanje Guvernera i članove Savjeta
Guvernera Hrvatske narodne banke (HNB); na pokretanje postupka za
ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom RH; način izbora
Predsjednika Republike; institut privremenog Predsjednika
Republike zbog bolesti Predsjednika; okolnosti i način raspuštanja
Sabora; na odgovornost Predsjednika za povredu Ustava i zlouporabu
položaja; na ustrojstvo i djelokrug Ureda Predsjednika Republike;
način predlaganja članova Vlade RH; na način razrješenja
predsjednika Vrhovnog suda RH i sudaca; te na to što u predloženom
Nacrtu Ustavnih promjena nije naznačen formalni predlagatelj
sudaca Ustavnog suda.
(Hina) ibob sp