BIH-HRVATSKA RIJEČ O DOSIJEIMA

BOSNA I HERCEGOVINA HRVATSKA RIJEČ 16. X. 2000. Dosjei o komunističkim zločinima izazvali paniku u izbornom stožeru socijaldemokrata Ukus predizbornoj kampanji u BiH dali su izborni stratezi SDA koji su (najvjerojatnije) inicirali otvaranje obavještajnih dosjea o zločinačkim djelatnostima komunističkih vlasti, čijim se pravnim nasljednicima danas ćute pristaše Lagumdžijinog SDP-a, što je izazvalo paniku u izbornom stožeru socijaldemokrata. Agencija za istraživanje i dokumentaciju (AID) otvorila je javnosti sve raspoložive, nekada tajne arhive jugoslavenskih obavještajnih službi na prostoru Bosne i Hercegovine. Postupajući sukladno važećim zakonskim propisima, AID je odlučio objaviti jedan dio dosjea, koje su od 1944. godine do početka devedesetih godina čuvale jugoslavenske obavještajne službe, od OZNA-e, preko UDBA-e, do Službe državne sigurnosti (SDB). AID je, međutim, javnosti na uvid stavio samo one dosjee koji obuhvaćaju razdoblje od 1944. godine do sredine pedesetih godina ovog stoljeća, odnosno one koji se tiču događaja starijih od 45 godina. U sadašnjoj obavještajnoj službi tvrde da su tijekom ratnih godina uspjeli sačuvati najveći broj dosjea. Danas AID raspolaže arhivom u kojem se nalazi oko 67.000 osobnih dosjea, te desetine tisuća posebnih informacija i depeša, koji bi mogli kompromitirati neke još žive aktiviste jugoslavenskog obavještajnog sustava. Direktor AID-a, Kemal Ademović, tvrdi da takvo što nije cilj Agencije. "Mi želimo postići veći stupanj javnosti u radu. U svijetu je postalo praksom otvaranje ovakvih dosjea i arhivske građe javnosti. Jasno je da je otvaranje ovih arhiva opasan presedan, odnosno da je opasno za neke ljude koji su sudjelovali u akcijama o kojima govore dosjei," kaže Ademović, dodajući da AID otvaranjem arhiva ne želi stvarati uvjete za osvetu nad nekim ljudima ili te ljude prikivati za stup srama. (?) Najavljeno otvaranje arhiva jugoslavenskih obavještajnih službi mnogi su u Sarajevu povezali s početkom predizborne kampanje i navodnim pokušajima Stranke demokratske akcije da diskreditira nasljednike socijalističke vlasti, Lagumdžijinu Socijaldemokratsku partiju (SDP). Ademović odlučno pobija takve optužbe. (?) "Naravno, nitko neće reći da je kurvin sin. Sve je ovo učinjeno upravo s ciljem diskreditacije SDP-a i skretanja pozornosti sa stvarnih problema u BiH. SDA na ovaj način građanima baca prašinu u oči. I nije slučajno da se to događa baš pred izbore;" kaže jedan visoki dužnosnik SDP-a i priznaje da ispitivanje javnog mnijenja pokazuje kako se dostupnost komunističkih tajnih dosjea negativno odrazila na popularnost ove stranke. (?) Pogodili su "u sridu", jer izvori našeg lista govore da je AID-ovo objavljivanje komunističkih tajnih dosjea unijelo pravu pomutnju u Lagumdžijin stožer. Da su ove informacije točne, djelomično je potvrdila i reakcija dopredsjednika Glavnog odbora SDP-a Sejfudina Tokića. On je, diplomatski, pozdravio otvaranje komunističkih dosjea, ali istodobno zatražio od AID-a da javnosti na uvid stavi i dosjee ove službe stare dvije ili pet godina. "Upozoravamo domaću javnost i međunarodne institucije da su obavještajne službe pred izbore potpuno stavljene u službu vladajućih stranaka," izjavio je Tokić, potvrdivši tako da je pozdrav objavljivanju komunističkih dosjea bio čisto kurtoaznog karaktera. Naš izvor tvrdi da je i predizborna kampanja SDA umnogome utemeljena upravo na podsjećanju na zločinačke poteze komunističkih vlasti u Bosni i Hercegovini. (?) Slučajno ili ne, AID je medijski popularizirao dva zločina Titovih komunističkih vlasti, koji su vezani za obračun s ideološkim neistomišljenicima i bošnjačkim seljaštvom. Prvi dosje koji je AID otkrio je onaj pod nazivom "Rezolucija Informbiroa". Taj dosje daje potpunije podatke o obračunu Titove vlasti s informbiroovcima u razdoblju od 1948. do 1953. godine. (?) Mnogo zanimljiviji je svakako AID-ov dosje koji obrađuje cazinsku bunu bošnjačkih seljaka s početka pedesetih godina ovog stoljeća, o kojoj je tadašnja komunistička vlast objavila vrlo malo podataka. U UDB-i se ovaj slučaj vodio pod nazivom "Cazinski ispad"(?). AID je najavio sukcesivno objavljivanje novih slučajeva, a ne treba biti iznenađenje ako vrijeme njihovog prezentiranja javnosti bude u korespondenciji sa završnicom predizborne kampanje, ističe list.