FRANKFURT, 18. listopada (Hina/AFP) - Književni časopis na poljskom jeziku - Kultura, koji su u Francuskoj od 1947. godine objavljivali politički disidenti i koji je pokrenuo borbu protiv komunističke diktature, ugasit će se nakon što
je u rujnu preminuo njegov tvorac i mentor Jerzy Giedroyc.
FRANKFURT, 18. listopada (Hina/AFP) - Književni časopis na
poljskom jeziku - Kultura, koji su u Francuskoj od 1947. godine
objavljivali politički disidenti i koji je pokrenuo borbu protiv
komunističke diktature, ugasit će se nakon što je u rujnu preminuo
njegov tvorac i mentor Jerzy Giedroyc. #L#
"Bila je to njegova želja", objašnjava arhivar i bibliotekar Jacek
Krawczyk, koji je došao na Sajam knjiga u Frankfurt, gdje je Poljska
počasna gošća, podsjetiti još jednom na doprinos Kulture
političkom životu, ali posebno kulturnom životu njezine domovine.
Iako se izdaje u Maisons-Laffite, u pariškom predgrađu, Kultura je
prvenstveno namijenjena intelektualcima koji žive u Poljskoj i
svim Poljacima raštrkanim po svijetu koji su ostali u čvrstoj vezi
sa svojom zemljom.
Nakon Drugog svjetskog rata, Jerzy Giedroyc, rođen u Varšavi 1906.
godine, osniva u Rimu Književni institut u suradnji s Josefom
Czapskim, Zofijom i Zygmuntom Hhertzom, Gusrawom Herling-
Grudzinskim i njegovim mlađim bratom Henrykom. Svi su u to doba
vojnici drugog poljskog vojnog korpusa kojim u Italiji zapovijeda
general Wladyslaw Anders.
Sljedeće godine prodaja tiskare u Rimu omogućava ekipi da se
premjesti blizu Pariza i započne objavljivanje Kulture, čije prve
brojeve financiraju čitatelji.
Časopis objavljuje napise poljskih autora koje zabranjuje cenzura
u njihovoj zemlji, od kojih dvojice najvećih poljskih suvremenih
pisaca - Witolda Gombrowicza (umro 1969.) i Czeslawa Milosza,
rođenog 1911. i dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1980.
godine. Pomalo širi krug suradnika kojih je oko trideset
devedesetih godina.
Njegovo čitateljstvo se također širi: više od desetak tisuća,
podijeljenih u stotinjak zemalja.
Godine 1953. Kultura osniva izdavačku kuću Bibliotheka "Kultury"
čiji je prvi naslov "Trans-Atlantique" Witolda Gombrowicza.
"Zarobljeni um" (1953.) Czeslawa Milosza pokreće dugi niz knjiga
posvećenih napadu staljinizma.
Institut nastoji objaviti na poljskom zabranjene strane autore:
Georgea Orwella ili Ignazia Silonea, ili pak zabranjene knjige:
"Pobunjeni čovjek" Alberta Camusa ili "Divni novi svijet" Aldousa
Huxleyja.
Kako bi sve te publikacije stigle u Poljsku, odgovorni iz Kulture
smišljaju smicalice: lažne naslovne stranice, tiskanje na
biblijskom papiru ... Godine 1981. potpisuju ugovor s Nowom,
poljskom nezavisnom izdavačkom kućom koja potajno objavljuje u
samoj Poljskoj.
Kultura se odlučno izjašnjava i protiv poljskog nacionalizma i
antisemitizma, navlačeći na sebe gnjev poljskih režima koji traže u
više navrata zabranu kod francuske vlade, od čega dvaput kod
generala Charlesa de Gaullea.
Kultura je izvršila "određeni utjecaj na poljsku intelektualnu
oporbu koja je sedamdesetih godina bila pokretač osvješćivanja na
nacionalnoj razini bez kojeg bi nastanak Solidarnosti bio
nezamisliv", piše 1984. godine Constantin Jelenski u "Revue du
Nord".
(Hina) bnš sv