ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Osnovna obilježja domaćeg tržišta svinja, odnosno svinjskog mesa, su oscilacije u proizvodnji te nesigurnost plasmana.
ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Osnovna obilježja domaćeg tržišta
svinja, odnosno svinjskog mesa, su oscilacije u proizvodnji te
nesigurnost plasmana.#L#
Stoga je za organizaciju svinjogojske proizvodnje nužno osigurati
povoljne izvore kreditiranja proizvodnje i zaliha, kao i
investicijska ulaganja, istaknuli su gospodarstvenici te branše na
današnjoj raspravi koju je u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)
organizirao Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i
šumarstvo HGK.
Istodobno, zbog problema u nabavi sirovina za stočnu ishranu
predlaže se uvođenje privremene zabrane izvoza kukuruza i pšenice,
ili uvođenje izvozne carine, kao i ukidanje svih carinskih davanja
kod uvoza uljanih sačmi. Od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
traži se utvrđivanje zaštitnih cijena, radi sigurnosti
proizvodnje, koja je ponovo u padu.
Naime, početkom ove godine u odnosu na godinu ranije broj svinja,
krmača i suprasnih nazimica smanjen je za desetak posto, dok je u
odnosu na 1990. godinu zabilježen pad od 20 posto. Zabilježen je
također i pad klanja (industrijskog i kod obrtnika) u prvoj
polovici ove godine i to za 18 posto u odnosu na isto lanjsko
razdoblje.
Ulaskom u WTO, pojašnjavaju u Sektoru za poljoprivredu,
prehrambenu industriju i šumarstvo, smanjuje se carinska zaštita
gotovo svih poljoprivrednih proizvoda, čime će se dodatno otežati
položaj domaćih proizvođača. Stoga je, drže oni, nužno razraditi
mjere koje će smanjiti cijene koštanja tovnih svinja. Značajan
korak u tom smjeru su poticaji za tov svinja te poticaji za
proizvodnju kukuruza kao jedne od najvažnijih sirovina u
svinjogojskoj proizvodnji.
Ta proizvodnja, čulo se na današnjem sastanku, mora biti ugovorena
između proizvođača, prerađivača i trgovaca kako bi se osigurala
stabilizacija tržišta. Istodobno, bilanciranje godišnje
proizvodnje nužno je radi osiguranja uravnotežene ponude, odnosno
proizvodnje koja će namiriti domaću potrošnju i izvoz.
Sve te mjere, naglašeno je, osigurale bi veću sigurnost u
proizvodnji, veće zapošljavanje u obiteljskim gospodarstvima,
podmirenje domaće potrošnje, rast potrošnje stočne hrane te veću
zaposlenost u ratarstvu.
Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Pažur složio
se sa mišljenjem da je situacija u hrvatskom agraru vrlo teška.
Problemi su gomilani godinama i ne mogu se riješiti preko noći,
kazao je. Međutim, Ministarstvo intenzivno vodi pregovore s
poslovnim bankama o kreditiranju primarne proizvodnje, tj. o
davanju obrtnih sredstava proizvođačima, a posebno obiteljskim
gospodarstvima, koja su, po njegovom mišljenju, nositelji razvoja
domaćeg agrara.
U tijeku je također, pojasnio je Pažur, i izrada nacionalnog
Programa oživljavanja hrvatskog stočarstva, koji uključuje i
oživljavanja svinjogojstva.
(Hina) tp ds