RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 17.10.00.NIJEMCI FINANCIRALI UTRKU U SRJ

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 17. X. 2000. Njemački trag u Beogradu "U Berlinu su jako zadovoljni zbog pada režima Slobodana Miloševića. 'Napokon! Uspjeli smo!', uzviknuo je njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer kada je čuo vijest iz Beograda. Pri tome se doznaje da se u borbi s Miloševićem Njemačka nije ograničila samo na promidžbu, već se i djelatno umiješala u unutarnje jugoslavenske stvari, organizirajući, okupljajući i financirajući oporbu koja je sada pobjednica. Zapanjive podatke o tom zakulisnom djelovanju objavio je ovih dana časopis 'Spiegel'. On piše da je 'sveobuhvatna politička i materijalna potpora iz Berlina, kao uostalom i iz drugih zapadnih prijestolnica, omogućila da oporbene skupine i stranke prerastu u snagu koja je uspjela prisiliti Miloševića na predaju i doći na vlast'. Pokazalo se da su se još 17. XII. prošle godine šef njemačke diplomacije Joschka Fischer i državna tajnica SAD-a Madelaine Albright, u sobi hotela 'Interconti' u berlinskoj Budimpeštanskoj ulici, tajno sastali s istaknutim predstavnicima jugoslavenske oporbe. Tu su, prema pisanju 'Spiegela' bili vođa Demokratske partije Zoran Đinđić i predsjednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković, u to doba najutjecajniji oporbenjaci koji su, istina, bili u zavadi. Kako god bilo, izvješćuju njemački novinari, sudionici tog gotovo tajnog susreta dogovorili su se o predsjedničkoj kandidaturi tada još malo poznatog Vojislava Koštunice, dok je 'nepredvidljivom populistu Draškoviću uskraćena potpora'. Preko nekog ureda u Budimpešti, u zemlju je tajno prebačeno trideset milijuna dolara, uglavnom iz SAD-a, kako bi se oporba prije izbora opremila računalima, telefonima i drugim potrebnim stvarima. 'Stotine aktivista u tu su se svrhu pripremali u inozemstvu', ističe 'Spiegel'. S istim su se ciljem koristile partnerske veze između jugoslavenskih i gradova na Zapadu. Tim je kanalom u četrdesetak gradova u kojima je oporba bila na vlasti, stiglo oko 45 milijuna maraka. Tu je 'humanitarnu akciju', u kojoj je sudjelovalo 16 njemačkih gradova, usklađivao bivši socijaldemokratski zastupnik u Bundestagu Jozef Fozen. Organizacijska se pomoć jugoslavenskoj oporbi dopremala u sklopu tzv. segedskog procesa koji je dobio ime po mađarskom gradu. Tu su se na poticaj koordinatora Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, Nijemca Boda Hombacha, u rujnu prošle godine, a zatim i u proljeće ove, organizirali susreti s desetcima jugoslavenskih gradonačelnika koji su bili demokratski usmjereni. 'Partnerske veze, dodaje 'Spiegel', bile su zapravo samo varka kako bi se prikrila izravna pomoć koju su jugoslavenskoj oporbi slali iz Njemačke, ali i iz drugih država'. Njemački iznos u vrijednosti od gotovo 17 milijuna maraka koji je isplaćen tobože na temelju partnerskih veza između gradova dviju zemalja, zapravo je uzet iz njemačkog ministarstva vanjskih poslova, a bio je namijenjen Paktu o stabilnosti. Velika, ali 'jako, jako tajna' potpora, kako danas priznaje Bodo Hombach, pružala se i oporbenim jugoslavenskim glasilima. Novine su dobivale papir, neka su manja izdanja dobila i opremu za tiskanje, a domaće radijske i televizijske postaje suvremene odašiljače i besplatan pristup zapadnim novinskim agencijama. Obučavalo se i njihovo osoblje: novinari su pozivani na kratke tečajeve u Njemačkoj. Službeno je pomoć glasilima stizala preko 'Njemačkog vala', bavarskog radija i drugog kanala njemačke televizije. Novce je većinom pribavljalo ministarstvo za tisak i informiranje pri vladi SRNJ-a u Berlinu. Od konca prošle godine, na opremanje oporbenih i neovisnih glasila u Jugoslaviji potrošeno je četiri milijuna maraka. A 'Njemački val' je, uza sva ograničenja u proračunu, uložio deset milijuna za proširenje emitiranja na Jugoslaviju. Joschka Fischer, piše list, odbacuje optužbe zbog nedopuštenog upletanja Zapada u unutarnje stvari druge države, jer se sve 'moglo završiti s puno više krvi'. Premda je očito koliko daleko i do kakvih nepredvidljivih posljedica može dovesti diplomacija koja se umjesto međunarodnog prava upravlja sličnim razlozima", piše Jevgenij Grigorjev.