RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 14.10.00.EUROAZIJSKA ZAJEDNICA

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 14. X. 2000. Rusija može izvući korist iz Euroazijske gospodarske zajednice "Čini se da je državni vrh stvarno započeo provoditi odlučnu politiku koja ide za zaštitom državnih gospodarskih interesa. Premda zadnjih deset godina, a napose zadnjih mjeseci, nije nedostajalo poluslužbenih izjava o potpori domaćih proizvođača, s riječi na djelo prešlo se ne tako davno. Najbolja je potvrda tomu stvaranje Euroazijske gospodarske zajednice koju čine Rusija, Kazahstan, Bjelorusija, Tadžikistan i Kirgizija. Premda stručnjaci liberalnog pravca daju tom pothvatu sumnjive ocjene, upozoravajući na težak položaj gospodarstva u Kazahstanu, Bjelorusiji, Tadžikistanu i Kirgiziji, optimizam prema Euroazijskoj gospodarskoj zajednici koji preteže u gospodarstvenim krugovima, djelomice je opravdan. Nedvojbeno je da bi nova zajednica u početku mogla biti stanoviti teret za rusko gospodarstvo, no čini se da koristi od osnutka Euroazijske gospodarske zajednice treba promatrati s obzirom na budućnost. Rusko carstvo i SSSR nisu bili samo carski sustavi, već i geogospodarski prostor koji se stoljećima izgrađivao i u kojemu je različitim područjima bilo korisnije surađivati nego li ratovati. A to da politička suverenost sudionika saveza može biti važna dopuna integracijskih procesa, vrlo lijepo potvrđuju desetljeća uspješnog djelovanja Europske unije koja je niknula iz Europske zajednice za ugljen i čelik i Europske ekonomske zajednice. Budućnost nove organizacije očito se ne ograničava na poznatu izjavu Viktora Hristienko kako bi se u zemljama sudionicama saveza mogla uvesti zajednička valuta. Tako bi jedna od mogućnosti moglo biti naglo povećanje konkurentnosti ruskih tvrtka na tržištima država članica zajednice, s obzirom na gospodarsku, pa i političku, premda ova nije bezuvjetna, premoć Rusije u novom savezu. Istodobno, ruske korporacije za sada ne mogu biti dostojna konkurencija zapadnim koncernima koji su zainteresirani za suradnju sa srednjom Azijom. Ipak, domaći industrijski lobi u zadnje vrijeme svesrdno promiče zamisao o potrebi jačanja položaja ruskih poduzeća na domaćem i na stranom tržištu. Tako su gotovo iste izjave o potrebi stvaranja 'velikih domaćih korporacija koje bi bile kadre da se natječu s vodećim svjetskim multinacionalnim korporacijama' dale poznate udruge poslodavaca - Ruski savez industrijalaca i poduzetnika i pokret 'Mobilizacija i razvitak' (MIR). Industrijalci, dakako, glavnu nadu polažu u državu i ne štede pohvale na njezin račun. Tako pokret Arkadija Voljskog ističe kako u rukama saveznog središta treba zadržati 'najmoćnije poluge gospodarskog upravljanja i regulacije', a vođa MIR-a Lev Černoj nedavno je otvoreno izjavio da samo država može zaštititi Rusiju od 'nemilosrdnog pritiska tržišne globalizacije' na američki način", piše Andrej Šarafov.