BBC-PREGLED TISKA-14- 10

BRITANSKI RADIO - BBC 14. x. 2000. Pregled tiska "Izrael, ili bolje rečeno srednjoistočna kriza, i dalje je glavna tema ovdašnjih novina koja je zasjenila sve ostale, pa čak i posljedice katastrofalnih poplava na jugu Engleske. Sve novine velikoga formata, s izuzetkom 'The Daily Telegrapha', na prvim stranicama objavljuju fotografiju iz starog dijela Jeruzalema na kojoj dvojica muškaraca, izraelski vojnika i jedan Palestinac, viču iz sve snage jedan na drugoga ispred džamije Al-Akse. Ta fotografija, čini se, održava nadu ovdašnjih novina kako rat ipak nije stvarna opcija. 'The Financial Times' izvješćuje o nastojanjima mnogih mirovnih posrednika na Srednjem istoku koji su se usredotočili na prestanak nasilja i uspostavu kontakata između dviju sukobljenih strana. No, iako vlade zapadnih zemalja ne vjeruju da je moguć arapsko-izraelski rat i arapski naftni embargo, kao onaj iz 1973. godine, ipak strahuju od porasta napetosti između pripadnika arapskih i židovskih zajednica u svojim zemljama, piše list. Mnoge se novine bave ličnosti Ariela Sharona, bivšeg izraelskog generala, a sadašnjeg vođe Likuda, kojeg je izraelski premijer pozvao u vladu nacionalnog spasa. 'The Times' tako piše kako tvrdokorni desničar svoj ponovni povratak u politiku može zahvaliti propasti bivšeg izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Ariel Sharon uvijek je bio protivnik popuštanja Palestincima, piše dalje taj list. U čemu su to Izraelci bili spremni popustiti u pregovorima s Palestincima? O tome se ovih dana mnogo nagađalo jer su pojedinosti propalih pregovora u Camp Davidu ovoga ljeta bile obavijeni tajnom. Julian Borger u 'The Guardianu', stoga, objašnjava na što je sve Jehud Barak bio voljan pristati u Camp Davidu koji je Jaser Arafat ljutito napsutio ne želeći otići u povijest kao čovjek koji je predao Jeruzalem, treći sveti muslimanski grad, Židovima. Robert Fisk u 'The Independentu' ne štedi riječi opisujući palestinskog čelnika. Naziva ga taštim i lukavim diktatorom koji razumije kako funkcionira politika i koji manipulira životima svojih sunarodnjaka. Prema novinaru, on je kriv za pokolj u palestinskim izbjegličkim logorima, Sabri i Shatili, iako ih je počinio Ariel Sharon, jer se usudio suprotstaviti najmoćnijoj vojsci na Srednjem istoku - izraelskoj. Fisk krivi Arafata i za sadašnje nasilje jer je povjerovao da je u Oslu postignut dogovor o palestinskoj državi. U napisima o razvoju događaja u Jugoslaviji jutrošnje britanske novine odabiru različite teme. 'The Independent' nastavlja s izvješćima o razlikama unutar DOS-a, te tvrdi da se novi predsjednik Jugoslavije, Koštunica, i najmoćniji čovjek DOS-a, Zoran Đinđić, razilaze oko pitanja opoziva zapovjednika stožera VJ, generala Nebojše Pavkovića. Đinđić ga želi zamijeniti generalom Perišićem, dok Koštunica želi da general Pavković ostane na svom mjestu. 'The Financial Times' je većinu novinskih stupaca posvećenih Jugoslaviji uporabio da opiše kako u velikim državnim tvrtkama na vlast dolaze krizni stožeri, a neki od njih nemaju nikakve veze s DOS-om. Kao što se pokazalo u Osiguravajućem zavodu 'Dunav' koji je s grupicom svojih ljudi htio preuzeti sitni, no očito poduzetni, službenik. 'The Times' je, pišući o samoubojstvu bosanskog Srbina Janka Janjića, koji se jučer radije ubio nego li predao vojnicima SFOR-a u Foči, koji su ga trebali izručiti haaškom sudu, pozabavio odnosom haaškog suda prema novom jugoslavenskom predsjedniku. Tužiteljica haaškoga suda nada se da će Koštunica ipak surađivati sa sudom kako bi bivši predsjednik Milošević završio pred licem pravde. Zasad ne očekujemo nikakve znakove od Koštunice, navodi list riječi glasnogovornika Paula Risleyja. Još je rano i tužiteljica nastupa oprezno, no kani poslati pismo gospodinu Koštunici i posjetiti Beograd kad to bude moguće. Jutrošnje britanske novine bave se i neformalnim sastankom zemalja članica EU-a u Biarritzu, na kojem se raspravlja o reformi EU-a. Europski su čelnici, piše 'The Independent', poduprli stvaranje Europe 'dviju brzina', čemu se dosad oštro protivila Britanija. I dogovorili su se, u načelu, da ukinu nacionalni veto u 25 područja odlučivanja, što je polovica od predloženoga. Glavni domet skupa, pišu i ostali jutrošnji listovi, suglasnost je sudionika da se manja skupina zemalja koje to žele počnu brže integrirati, a da se ostale pridruže kada za to budu spremne. Skup je također odlučio uputiti pomoć Srbiji od 170 milijuna dolara, kako bi joj pomogao uoči zime, a list tvrdi da će europski čelnici u privatnim razgovorima s jugoslavenskim predsjednikom Koštunicom danas u Biarritzu uvjetovati financijsku pomoć Srbiji. Naime, istražitelji UN-a znaju pouzdano da je Jugoslavija stražnji europski ulaz za tisuće kineskih ilegalnih emigranata. Oni imaju pouzdane dokaze da je Miloševićeva tajna policija bila upletena u krijumčarenje ljudi, te da je dobila dio novca koji je uplatilo oko 70 000 Kineza da bi ušli u Srbiju. Čak 58 Kineza koji su se ljetos ugušili u kamionu na putu za Dover, stiglo je do Britanije prešavši preko srbijanske granice, piše list". (BBC)