ANKARA, 15. listopada (Hina/Reuters) - Poprilično neuvijenom prijetnjom obustavljanja američkih ophodnih letova nad sjevernim Irakom, koji se vode iz njezine zračne baze Incirlik, Turska je ušla u političku igru visokog rizika sa SAD
u kojoj su joj izgledi na pobjedu upitni i to iz, za ostatak svijeta, vrlo opskurnog razloga.
ANKARA, 15. listopada (Hina/Reuters) - Poprilično neuvijenom
prijetnjom obustavljanja američkih ophodnih letova nad sjevernim
Irakom, koji se vode iz njezine zračne baze Incirlik, Turska je ušla
u političku igru visokog rizika sa SAD u kojoj su joj izgledi na
pobjedu upitni i to iz, za ostatak svijeta, vrlo opskurnog
razloga.#L#
Uzrok turskog bijesa, na koji neprestano podsjećaju svi lokalni
mediji, skorašnje je glasovanje u američkom Kongresu o prijedlogu
rezolucije koja Turke optužuje da su prije 85 godina, prilikom
raspada Otomanskog carstva, počinili genocid nad Armencima.
Razmatrajući mogućnosti "kažnjavanja" svojeg NATO saveznika i
jedine svjetske sile, Ankara se priprema ponovno otvoriti naftovod
iz Iraka uz neizravne naznake da bi mogla zaobići američke tvrtke
prilikom sklapanja unosnih poslova s oružjem i energentima. S
novinskih stranica vrište članci o američkim zvjerstvima prema
Indijancima. Mnogi strani diplomati sve to promatraju uz
popriličnu dozu nevjerice.
"Jedan pogrešan korak i obje će strane nastradati", rekao je
zastupnik konzervativne stranke ANAP Cavit Kavak, kao jedan od
rijetkih glasova koji pozivaju na oprez. "SAD su naš najveći
pomagač. Želim reći da o tome moramo podrobno razgovarati".
Kad je Turskoj 1997. odbijena kandidatura za članstvo u EU, za
potporu se obratila Washingtonu i dobila je prilikom
prošlogodišnjeg kandidiranja.
Uz to, vojne su veze na najvišoj mogućoj razini, a i prilikom
europske osude turskih akcija protiv Kurda, SAD su bile izrazito
suzdržane.
Sad Turska, čini se, mijenja stajalište, a najjača prijetnja, na
koju aludiraju i parlament i vlada, je mogućnost da Turska zatvori
zračnu bazu u Incirliku iz koje američki ratni zrakoplovi polijeću
u ophodnje nad kurdskom enklavom u sjevernom Iraku.
"Zatvaranje Incirlika bio bi vrlo ozbiljan signal", rekao je jedan
zapadni diplomat. "Pitanje je da li Ankara čini tešku pogrešku i
samu sebe stjeruje u kut".
"Armenska rezolucija" američkog Kongresa u Turskoj je potakla
strasti čiju snagu strani diplomati ne mogu pojmiti. Predsjednik
Bill Clinton osudio je prijedlog rezolucije koja, uostalom, nema
obvezujuću snagu. Strani su je mediji gotovo u potpunosti
ignorirali sve do trenutka kad su joj zbog turske reakcije bili
prisiljeni pokloniti pozornost.
Povijest je u Turskoj sastavni dio svakodnevnog života, pa su
optužbe armenskih lobista u SAD udarile u same temelje moderne
turske republike izrasle iz ruševina Otomanskog carstva. Naznaka
"postanka iz genocida" udara izravno na nacionalni ponos.
Turski parlament krajem prosinca treba glasovati o produljenju
američkog korištenja baze u Incirliku. Možda je dovoljno daleko da
se strasti smire i mediji ohlade, čak iako američki Zastupnički dom
sljedećih dana podupre rezoluciju o armenskom pitanju.
Svaka suspenzija akcije zračnih ophodnji mogla bi oslabiti
politiku Zapada prema Iraku. S obzirom na opće nemire na Bliskom
istoku, to bi moglo Sadama Huseina ohrabriti na poduzimanje akcija
na sjeveru svoje zemlje.
No, strast koja u Turskoj vlada oko "armenske rasprave" ima mnogo
dublje i logičnije objašnjenje.
"Ankara i Washington u proteklih su devet godina imali
razmimoilaženja oko Iraka, ali su surađivali", podsjeća direktor
Instituta za euroazijske strateške studije Umit Ozdag.
"Sad bi Turska željela izmijeniti svoj odnos prema Iraku, pa joj je
spor oko armenskog pitanja dobra prilika za to", smatra Ozdag.
Nije u pitanju činjenica da Turska osjeća osobitu naklonost Sadamu,
već je sve jači osjećaj da je prijeđena granica do koje se smiju
žrtvovati nacionalni interesi.
Irak je nekad bio treći najveći trgovinski partner Turske. Ankara
je deset godina podupirala sankcije protiv Iraka, čime je
pretrpjela ukupni gubitak od 30 milijardi dolara. A Sadam je i dalje
na vlasti.
Nedavno su Irak posjetili vodeći poslovni ljudi, a u Bagdad su
odletjela i dva zrakoplova s medicinskom pomoći, uz dopuštenje UN.
Iako ništa spektakularno, i to dokazuje promjenu u razmišljanju
koja bi mogla zabrinuti SAD.
Ravnoteža snaga upućuje na to da bi Turska na kraju ipak mogla
odustati od drastičnih mjera i ili potpuno zatvoriti Incirlik (za
koji neki ionako tvrde da je izgubio stratešku važnost) ili ga
privremeno zatvoriti zbog "redovitog održavanja".
No postoji i druga škola mišljenja. "Ako to (odluka da se ne produži
iznajmljivanje baze Amerikancima) znači da ćemo sami sebi
prostrijeliti nogu, neki su skloni reći 'neka onda tako i bude'",
rekao je jedan turski dužnosnik.
(Hina) dam sd