BIARRITZ, 14. listopada (Hina/AFP/Reuters) - Novi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica rekao je u subotu u Biarritzu da SR Jugoslavija ne zatvara vrata suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše
Jugoslavije (ICTY), ali je naglasio da ta suradnja nije njegov prioritet.
BIARRITZ, 14. listopada (Hina/AFP/Reuters) - Novi jugoslavenski
predsjednik Vojislav Koštunica rekao je u subotu u Biarritzu da SR
Jugoslavija ne zatvara vrata suradnji s Međunarodnim sudom za ratne
zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), ali je
naglasio da ta suradnja nije njegov prioritet.#L#
Koštunica, koji je prvi izlazak na međunarodnu diplomatsku scenu
doživio u subotu u francuskom Biarritzu kada se na radnom ručku
sastao sa šefovima država i vlada zemalja članica Europske unije,
priznao je na konferenciji za novinare da je suradnja s ICTY-jem
međunarodna obveza koja proizlazi prije svega iz Daytonskih
sporazuma potpisanih 1995. godine.
"Obveza postoji, kakve god bile pravne i političke poteškoće",
rekao je jugoslavenski predsjednik na zajedničkoj konferenciji za
novinare s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom i
premijerom Lionelom Jospinom.
"Međutim, naša suradnja s ICTY-jem ne može predstavljati prvi od
naših prioriteta", dodao je.
Tijekom svoje predizborne kampanje, novi je jugoslavenski
predsjednik isključio mogućnost predaje svoga prethodnika
Slobodana Miloševića Haškom sudu. Europski čelnici, kako se
saznaje iz diplomatskih izvora, ne postavljaju Koštunici nikakve
preduvjete za pomoć, ali za uzvrat traže reforme, a prije svega
predaju bivšeg predsjednika Miloševića Haškom tribunalu.
Chirac je na konferenciji za novinare naglasio da put Jugoslavije
prema Europi "neće biti posut ružama", ali da će na kraju tog puta
ona imati "svoje puno mjesto unutar Europske unije sutrašnjice".
"Do toga bi moglo doći i brže nego što se misli", rekao je francuski
šef države.
Na konferenciji za novinare koje je privukla veliki broj
predstavnika sedme sile, Chirac i Jospin izraziili su veliku radost
što su primili Koštunicu koji "utjelovljuje ponovno pronađenu
demokraciju u SR Jugoslaviji".
Koštunica je također rekao kako bi Srbi i Crnogorci trebali
razmisliti o budućim odnosima dvaju entiteta SR Jugoslavije.
"Referendum u dvije republike pokazao bi nam žele li one sačuvati
zajedničku državu", rekao je Koštunica, dodajući da bi poštivao
izbor Crnogoraca kada bi oni željeli napustiti federaciju.
Dodao je, kao što je već najavio u interviewu u današnjem broju
francuskog lista Le Figaro, da bi želio promijeniti ime Jugoslavija
u Srbija-Crna Gora.
Upitan o političkoj budućnosti Slobodana Miloševića, Koštunica je
rekao da on gubi utjecaj u Srbiji, kao i unutar svoje vlastite
stranke.
Koštunica je rekao kako želi "sporazume o suradnji, o stabilnosti"
sa zemljama zapada, te zapadne investicije svojoj zemlji.
Petnaestorica su se u petak, prvog dana neformalnog summita u
Biarritzu, složila dati Srbiji hitnu pomoć od 200 milijuna eura, a
EU je u ponedjeljak u Luxembourgu ukinula većinu sankcija toj
zemlji.
Koštunica bi se u Beograd trebao vratiti u subotu tijekom večeri. Na
putu za Beograd trebao bi zastati u Ženevi i susresti se sa svojim
švicarskim kolegom Adolfom Ogijem.
(Hina) maš sd