ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Hrvatske graditeljske tvrtke koje rade u Njemačkoj po osnovi kontingenta radnih dozvola (detašmana) ogorčene su činjenicom da Hrvatska još uvijek sa tom državom nema sklopljen ugovor o
detašmanima.
ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Hrvatske graditeljske tvrtke koje
rade u Njemačkoj po osnovi kontingenta radnih dozvola (detašmana)
ogorčene su činjenicom da Hrvatska još uvijek sa tom državom nema
sklopljen ugovor o detašmanima.#L#
To rezultira padom njihove konkurentnosti i učestalim, često
neopravdanim posjetima njemačkih inspekcijskih službi, rekao je u
razgovoru za Hinu član predsjedništva udruge malih i srednjih
poduzeća pri HUP-u, zadužen za međunarodne odnose Ranko Ćetković.
Oko 170 hrvatskih poduzeća sa blizu 5 tisuća radnika, u Njemačkoj
radi na osnovi ugovora sklopljenog još sa bivšom SFR Jugoslavijom,
ističe Ćetković. Žalosno je da Hrvatska još uvijek nema takav
ugovor, dok su ga primjerice Slovenija, Bosna i Hercegovina i
Makedonije odavno sklopile, drži Ćetković.
"Umjesto da potiče rad svojih tvrtki u inozemstvu, država im
otežava rad", kaže Ćetković. Primjerice, to se odnosi na iznos
određen za osnovicu plaće od 3600 kuna, te na dodatno zdravstveno
osiguranje koje doseže 25 posto bruto osnovice, odnosno oko 700
kuna po radniku. No usprkos tome svaku liječničku intervenciju
Nijemci naplaćuju poslodavcu, ističe Ćetković.
Konkurentnost naših tvrtki također pada i zbog velikih kazni koje
njemačke službe određuju našim tvrtkama. Kako kaže naš sugovornik,
naša poduzeća u Njemačkoj na udaru su tamošnja Financijske
policije, Kase godišnjih odmora i Strukovnog građevinskog
udruženja. To je, drži on, posljedica ugovorne nezaštićenosti
naših poduzeća kao i nedavnih izjava hrvatskih sindikalista i
dužnosnika Ministarstva rada.
Primjerice, kaže Ćetković, Strukovno građevinsko udruženje ubire
poseban doprinos uz objašnjenje da hrvatske tvrtke svoju osnovnu
djelatnost obavljaju u Njemačkoj. Kasa godišnjih odmora trenutno
blokira više od milijun DEM-a novca za godišnje odmore (regrese),
tvrdeći da se i to mora plaćati u Njemačkoj, a Financijska policija
naplaćuje bizarne kazne, tvrdeći primjerice da u troškove
poslovanja ne mogu ući putni troškovi.
"Zbog svega toga u Njemačkoj se osjećamo kao glineni golubovi. Da su
njemačke tvrtke u takvoj poziciji u Hrvatskoj, sigurno bi nastao
diplomatski skandal", mišljenja je Ćetković.
Dio poteškoća hrvatskih građevinara u Njemačkoj, po njegovu
mišljenju, pojavio se nakon izjave Hrvatskog radničkog saveza da se
radnici u čak 190 tvrtki zakidaju na plaćama.
"Nakon te izjave, u učestalim posjetima financijske policije
provjeravane su satnice, redovitost isplate plaća i obračun
doprinosa. Kad je jedan vlasnik poduzeća zatražio objašnjenje,
službenik je pokazao prevedenu izjavu jednog hrvatskog sindikalca
koji tvrdi da tvrtke rade na kriminalan način.
Ćetković prihvaća da u nekoliko tvrtki može biti nepravilnosti, ali
ističe da one nikako nisu obilježje većine. "Što bi se tek dogodilo
kad bi Nijemci došli do izjave jedne dužnosnice Ministarstva rada,
po kojoj vlasnici poduzeća u Njemačku dovode "bijelo roblje", pita
Ćetković, pozivajući nadležne državne institucije da slijede
praksu drugih zemalja i pokažu više brige za hrvatske tvrtke koje
rade u inozemstvu.
Davorin Dukić
(Hina) duk ds