ZAGREB, 13. listopada (Hina)- U povodu pedesete obljetnice Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" u Zagrebu je danas počeo dvodnevni znanstveni skup, na kojem će četrdesetak stručnjaka iz svih područja znanosti, kulture i umjetnosti
održati predavanja i predstaviti rad te najznačajnije ustanove u hrvatskoj enciklopedistici, kulturi i znanosti.
ZAGREB, 13. listopada (Hina)- U povodu pedesete obljetnice
Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" u Zagrebu je danas počeo
dvodnevni znanstveni skup, na kojem će četrdesetak stručnjaka iz
svih područja znanosti, kulture i umjetnosti održati predavanja i
predstaviti rad te najznačajnije ustanove u hrvatskoj
enciklopedistici, kulturi i znanosti. #L#
Leksikografski zavod FNRJ u Zagrebu osnovan je 5. listopada 1950.
Uredbom savezne vlade, s glavnom zadaćom da radi na izradbi
Enciklopedije Jugoslavije. U proteklih pedeset godina stvoreno je
pozamašno leksikografsko djelo koje može stati uz bok najvećim
europskim i svjetskim leksikografskim ostvarenjima.
Nakon pozdravnih riječi glavnog ravnatelja Zavoda akademika
Dalibora Brozovića, koji je naglasio da je u 50 godina djelovanja
tiskano 239 različitih leksikografskih, enciklopedijskih i
sličnih izdanja, znanstveni skup je otvorio pokrovitelj,
predsjednik Republike Stjepan Mesić.
Čestitajući jubilej, predsjednik Mesić izrazio je djelatnicima
Zavoda zahvalnost za visoka postignuća Leksikografskog zavoda čiji
rezultati Hrvatskoj daju veliko značenje i istaknuto mjesto u
zajednici većih i bogatijih naroda.
Ako je leksikografska djelatnost ispit duhovnih sposobnosti jednog
naroda i zrcalo njegove kulture, onda je taj ispit u vašim
ostvarenjiam dostigao najveće ocjene i pridonio neprijepornom
ugledu svekolike naše slike u svijetu", rekao je Mesić.
"Zahvaljujući svima koji su ustrajali na tom putu, od genijalnog
Krleže do vas, njegovih vjernih sljedbenika, imamo tako bogatu
duhovnu riznicu, na koju smo svi jako ponosni", ustvrdio je Mesić.
Nakon svečanog otvorenja znanstveni skup je nastavljen izlaganjem
djelatnika Zavoda. Prva sekcija od deset predviđenih posvećena je
ulozi Leksikografskog zavoda i doprinosu Miroslava Krleže i Mate
Ujevića u razvoju enciklopedike i leksikografije.
Hrvatsku enciklopediku u pola stoljeća rada Zavoda predstavio je
Trpimir Macan dajući pregled zavodskoga izdavalaštva. Govorio je i
o djelovanju Zavoda u društveno-političkom kontekstu i stvaranju
temelja morderna hrvatske enciklopedike.
Josip Šentija govorio je o Krležinoj ulozi u radu Zavoda i na Općoj
enciklopediji - najznačajnijem izdavačkom projektu te institucije
koja je doživjela tri izdanja. Ističući kako je početni poticaj i
kao glavni motiv osnivanja Zavoda bilo pokretanje Enciklopedije
Jugoslavije, Šentija je naglasio kako se ubrzo pokazalo da je
Krleža zamislio i planirao raznovrsniji i univerzalniji program,
koji je kulturno i politički bio širi od ondašnjega državnog
okvira. Krleža je otvorio druge i brojne programske linije koje će
dovesti do stvaranja Opće enciklopedije, rekao je Šentija,
dodajući da je Krleža u projekt stvaranja Zavoda ušao prvenstveno s
naumom stvaranja raznolikog enciklopedijskog programa s
univerzalnom enciklopedijom kao okosnicom cijeloga programa.
Skup će u nastavku rada rasvijetliti niz tema kao što su autorsko
pravo u enciklopedičkom i leksikografskom radu, enciklopedije i
leksikoni u Hrvatskoj, enciklopedije i nove tehnologije,
jednojezični i višejezični rječnici, normiranje jezika u
enciklopedičkom i leksikografskom radu i druge.
Skup se nastavlja poslijepodne i sutra.
(Hina) ta gk