ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Jedan od najpoznatijih svjetskih umjetnika grafičara - Nizozemac Maurits Cornelis Escher nije imao matematičko obrazovanje. Pa ipak, matematika je neizostavni dio njegove umjetnosti. To je večeras
posvjedočio akademik Vladimir Devide u predavanju što ga je pod naslovom "Matematika u grafici Mauritsa Cornelisa Eschera" održao večeras u Zagrebu. Predavanje akademika Devidea priredila je Inženjerska sekcija Hrvatskoga matematičkog društva.
ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Jedan od najpoznatijih svjetskih
umjetnika grafičara - Nizozemac Maurits Cornelis Escher nije imao
matematičko obrazovanje. Pa ipak, matematika je neizostavni dio
njegove umjetnosti. To je večeras posvjedočio akademik Vladimir
Devide u predavanju što ga je pod naslovom "Matematika u grafici
Mauritsa Cornelisa Eschera" održao večeras u Zagrebu. Predavanje
akademika Devidea priredila je Inženjerska sekcija Hrvatskoga
matematičkog društva.#L#
Milijuni ljudi diljem svijeta dive se radovima Mauritsa Cornelisa
Eschera, rođenoga 1898. u Leeuwardenu u Nizozemskoj. Escher je za
života napravio 448 litografija, drvoreza i gravura u drvetu te
preko dvije tisuće crteža i skica. Kao i neki njegovi slavni
prethodnici - Michelangelo, da Vinci, Duerer i Hollbein - i Escher
je bio ljevak.
Svjestan prisutnosti elemenata igre u ishodišnim točkama znanosti
i umjetnosti, Escher ipak nije cijenio većinu radova svojih
suvremenika, rekao je Devide. Razlog je pak vidio u tomu što većina
njegovih suvremenika nikada nije znala odgovor na pitanje zašto su
nešto napravili. Za razliku od njih, dometnuo je Devide, Escher je
to uvijek znao, a njegova su ga razmišljanja i analiza osjeća
približavala svijetu matematike.
Kao i većina velikih umjetnika i znanstvenika i Escher je svoju
djelatnost doživljavao u ukupnosti djelovanja i života te je često
uz radove pisao i filozofske eseje.
Beskonačnost je "tema" kojoj je Escher posvetio puno radova. Po
Devideu, Escher se beskonačnosti pak najviše "približio" u
zadnjemu radu, nastalom 1969., tri godine prije smrti, kada je
zaključio da je dovoljna sugestija beskonačnoga umjesto jakoga i
stalnoga približavanja beskonačnosti.
Umjetnik kojemu je apsolutno nedostajala neposrednost - Maurits
Cornelis Escher je, poput znanstvenika racionalnim putem "tonuo u
misterij", iskazujući pri tom čuđenje onim što je na tome putu
vidio. Jer, istaknuo je Devide, Escher je znao govoriti "oni koji se
ne znaju čuditi stvarno ništa ne razumiju.
(Hina) ip gk