RUSIJA-IZVESTIJA OD 12.10.00. RUSIJA I SIGURNOST U EUROAZIJI

RUSIJA IZVESTIJA 12. X. 2000. Euroazijski NATO "Jučer je u Baškeku šest država sudionica Sporazuma o zajedničkoj sigurnosti (DKB) potpisalo ugovor o osnivanju u biti područnih oružanih snaga. Za sada to Rusiji daje nadu da će imati koristi od prodaje oružja tim zemljama, a kupcima nadu u niske cijene oružja. No nije isključeno da će se već za godinu dana ruski vojnici boriti s prijetnjom negdje na kirgiskoj ili tadžičkoj granici. Šest predsjednika stizali su u Biškek postupno. Vladimir Putin i Nursultan Nazarbajev stigli su iz Astana sat i pol kasnije nego je bilo planirano - predugo su pili čaj. Zatim se Putin susreo s kirgiskim kolegom Askarom Akajevom i otišao u posjet biškekskoj termocentrali. (...) Predsjednici su se odmah dali na posao kako bi u uskom krugu raspravljali o budućnosti Sporazuma o zajedničkoj sigurnosti. Razgovarali su napose o Sporazumu o statusu formiranja snaga i sredstava sustava zajedničke sigurnosti, o programu mjera za izradbu tog sustava do 2005. (uključuje i zajednički program borbe s narkoticima, operativnu razmjenu informacija između specijalnih služba), o zajedničkoj izjavi o prijetnji u srednjoj Aziji u kojoj su vođe pozvali međunarodnu zajednicu i Vijeće sigurnosti UN-a da napokon počnu djelovati u Afganistanu koji je postao središte međunarodnog terorizma. Za sada je rano govoriti hoće li ruski vojnici opet ratovati u zemljama srednje Azije, no sporazumi koji su jučer potpisani u Biškeku to ne isključuju. Za mjesec dana glavni stožeri šest zemalja sudionica DKB-a - Rusija, Bjelorusija, Armenija, Kazahstan, Kirgizija i Tadžikistan - moraju iznijeti i uskladiti svoje prijedloge o broju vojnika u zajedničkim snagama, u pojedinim rodovima, itd. Prvi je korak već načinjen - to je niz zajedničkih vježba koje su održane ove godine, napose 'Južni štit Zajednice'. Očito je da će postrojbe koje su sudjelovale u zajedničkim vježbama biti jezgra novih zajedničkih snaga. Ipak, vježbe su pokazale i probleme: obrambeni prostor bivšeg SSSR-a je razmrvljen, i gdjekada je teško prebaciti opremu iz jedne zemlje u drugu - smetaju carinske i druge zapreke. Sporazumi koji su jučer potpisani u Baškeku omogućavaju da se ubuduće mimoiđu te 'carinske procedure' i osigura jasna normativna osnova za prebacivanje vojnika. Druga je korist od dopreme oružja i opreme po nižim cijenama od svjetskih. To će ujedno biti povoljnije za kupce s kojima je prošle godine obnovljena vojno-tehnička suradnja. Prema riječima tajnika Vijeća sigurnosti Sergeja Ivanova, to je korisno i za Rusiju. Što se tiče osnutka 'europskih modrih kaciga' ili oružanih snaga 'euroazijskog saveza', do prebacivanja ljudi neće doći tako brzo. Svaka država ima svoje procedure pri ulasku postrojba u drugu državu. Parlamenti će, primjerice, teško odobriti sudjelovanje ruskih vojnika u rješavanju kriza na kirgiskoj granici, ili bjeloruskih vojnika na tadžičkoj. Što se tiče novih zajedničkih područnih postrojba, još se ne zna ni njihov broj ni razmještaj. Na kraju, odluka o ulasku zajedničkih snaga na područje države radi sudjelovanja u novoj 'Čečeniji', može se donijeti samo uz suglasnost zemlje u koju postrojbe ulaze. To jest, teško je moguće da se u srednjoj Aziji ili na Kavkazu opetuje Kosovo. Zadnjih se mjeseci dosta otvoreno krenulo u osnutak novih euroazijskih ustanova. Prethodnog je dana u Astanu pet država osnovalo Euroazijsku gospodarsku zajednicu - idealni pralik Europske unije, a jučer su pokušali stvoriti hibrid NATO-a s uenovskim 'plavim kacigama'. S jedne strane, jača djelatnost država bivšeg Saveza očito će ići u prilog nekoj kvalitativno novoj integraciji, barem jednog dijela bivšeg SSSR-a. S druge, shema postojanja novih struktura još uvijek je dosta amorfna i nejasna da bi se mogao donijeti zaključak o njihovoj djelotvornosti. U njihovu korist svjedoče tek uvjeravanja birokrata da su načela formiranja struktura slična onima koja vrijede u čitavom svijetu. No, kao što se zna, u Rusiji (i Savezu) sve se uvijek udomaćivalo na osobit način", piše Svetlana Babajeva.