PARIZ, 12. listopada (Hina/AFP) - Uzmite krumpir u koji ste prije toga ubacili dva gena za kodiranje fermenata koji omogućuju razgradnju škroba, zagrijavajte 45 minuta do 65 Celzijevih stupnjeva i aktiviranjem fermenata dobit ćete
fruktozu od razgrađenog škroba.
PARIZ, 12. listopada (Hina/AFP) - Uzmite krumpir u koji ste prije
toga ubacili dva gena za kodiranje fermenata koji omogućuju
razgradnju škroba, zagrijavajte 45 minuta do 65 Celzijevih
stupnjeva i aktiviranjem fermenata dobit ćete fruktozu od
razgrađenog škroba. #L#
Proizvodnja fruktoze od genetski modificiranog krumpira uspjeh je
koji može biti vrlo zanimljiv za prehrambenu industriju, objavio je
laboratorij sveučilišta "Jules Verne" u Amiensu, u Pikardiji.
"Svrha je da proizvodimo fruktozu uz manje troškove", kaže Anthony
Beaujean, jedan od istraživača, "premda u Europi moramo biti vrlo
oprezni kad je riječ o genetski modificiranim organizmima".
Sve dosad, fruktoza koja se rabi u proizvodnji sirupa, zaslađivača
i drugih prehrambenih pripravaka, dobivala se biokemijski od
kukuruza, pomoću uvoznih bakterija koje se aktiviraju na visokoj
temperaturi, a taj je industrijski proces proizvodnje razmjerno
zamršen i skup.
S genetski modificiranim krumpirom imamo istodobno supstrat, škrob
i fermente koji ga mogu pretvoriti u fruktozu, dok u industrijskoj
proizvodnji imamo s jedne strane supstrat, uz koji treba osigurati
bakterije koje će omogućiti razgradnju.
Genetski modificirani krumpir može proizvesti 19 puta više
fruktoze nego "običan" krumpir, kaže Rajbir Sanwan iz CNRS-a koji
je predvodio istraživanje u laboratoriju za androgenezu i za
biotehnologiju sveučilišta "Jules Verne".
Rezultati ovih istraživanja koja su započeta 1995., a djelomice ih
je financirala pokrajina Pikardija, objavljeni su u američkom
časopisu "Biotechnology and Bioengineering".
(Hina) vr dgk