FRANCUSKA-LIBERATION OD 11. 10.00.VEDRINE U BEOGRADU

FRANCUSKA LIBERATION 11. X. 2000. Vedrine pozdravlja demokraciju u Beogradu "Nekoliko pljesaka i 'živjela Francuska' starijeg para. Čovjek, pokazujući svoje dvoje djece, kaže: 'Pogledaj koga si bombardirao'. Većina prolaznika na širokoj pješačkoj ulici bila je suzdržana i iznenađena što vidi francuskog ministra vanjskih poslova Huberta Vedrinea kako šeta središtem Beograda okružen fotografima i snimateljima. Predstavnik Europske unije koju pola godine predvodi Francuska, prvi je koji je posjetio prijestolnicu Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) koju je Zapad, osim Grka, stavio na optuženičku klupu zadnjih godina Miloševićeve vladavine. Svrha je posjeta očitovati potporu Europe 'demokratskim promjenama' u Srbiji, kao i novom predsjedniku Vojislavu Koštunici. No, povrh toga treba obnoviti veze sa zemljom koja nam je dugo bila bliska. Nova momčad na vlasti u Beogradu cijeni potporu Pariza u teškim trenucima, a napose to što je Francuska prva priznala pobjedu kandidata oporbe, a onda i održala obećanje o ukidanju glavnih sankcija. 'Stari su nam prijatelji opet pritekli u pomoć', rekao je Koštunica nakon konferencije za tisak s Hubertom Vedrineom. Ovaj potonji, očitujući svoje 'divljenje ovoj prekrasnoj stranici legende o demokratskoj Europi' koja tek što je završena u Beogradu, nije htio ostati dužan. Nešto kasnije, nakratko je posjetio spomenik u sjećanje na pomoć i vojnike koje je Francuska poslala Srbima u Prvom svjetskom ratu. To je mjesto iznimno simbolično u srpskoj mašti i u sjećanju, s natpisom u podnožju: 'Volimo Francusku kao što ona nas voli'. Kip je prekriven crnom tkaninom u znak žalosti tijekom NATO- ova bombardiranja. 'Došao sam ovamo, rekao je Hubert Vedrine, jer znam što taj spomenik znači srpskim demokratima i predsjedniku Koštunici, ali sam ponajprije došao razgovarati o budućnosti'. (....) Francuski ministar nije dvojio da se dotakne i neugodnih pitanja. Na prvom je mjestu pitanje albanskih političkih zatvorenika s Kosova koje su odvele srpske snage pri povlačenju. Prema mišljenju humanitarne udruge Nataše Kandić, do danas su u Srbiji zatočena 972 Albanca optužena za terorizam. Mnogi su, među kojima je pjesnikinja i liječnica Flora Brovina, već osuđeni na teške kazne nakon strašnih parodija suđenja. 'Svjestan sam teškoće i osjetljivosti problema', priznao je Vojislav Koštunica na tiskovnoj konferenciji, istaknuvši da je u razgovoru 'pitanje o albanskim zatočenicima povezao s teškoćama u povratku srpskih i nesrpskih izbjeglica na Kosovo, kao i sa sudbinom nestalih Srba koji bi mogli biti u tajnim albanskim zatvorima u toj pokrajini'. Drugi je škakljiv problem sudbina Slobodana Miloševića kojeg je Međunarodni kazneni sud (ICTY) iz Den Haaga optužio za ratne i za zločine protiv čovječnosti. Novi je jugoslavenski predsjednik u više navrata opetovao da bivšeg predsjednika neće predati ICTY-ju koji drži više političkom nego pravosudnom ustanovom. Još je jednom mimoišao problem kada je opetovao da 'jedan čovjek ne može odlučivati o sudbini bivšeg predsjednika' i ponovno ustvrdio da 'to pitanje nije najvažnije' za novu vlast. Kako god bilo, to je stajalište prihvatio francuski ministar: 'Taj se problem ne može odmah riješiti, jer se demokracija još nije učvrstila. Prema međunarodnom pravu, Slobodanu Miloševiću mora se suditi, ali i sam predsjednik ICTY-ja Claude Jorda priznaje da svaka stvar mora doći u svoje vrijeme'", izvješćuje Marc Semo.