B. MARENDIĆ: HRVATSKA OČEKUJE NASTAVAK PROCESA SUKCESIJE SLJEDNICA BIVŠE SFRJ

ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Nakon političkih promjena u SR Jugoslaviji od međunarodne zajednice, odnosno Vijeća za primjenu mirovnog sporazuma (Peace Implementation Counsil) očekujemo prve poteze u nastavku projekta sukcesije zemalja bivše SFRJ, izjavio je za Hinu voditelj Ureda Vlade RH za projekt sukcesije bivše SFRJ Božo Marendić.#L# Pretpostavljamo da će do toga sastanka doći do konca godine i da će proces sukcesije biti nastavljen, rekao je Marendić. Rad na projektu sukcesije zemalja bivše Jugosalvije međunarodna je zajednica bila zamrznula, u prvom redu zbog sankcija prema SR Jugoslaviji. Člankom 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa Hrvatske i SR Jugoslavije (iz 1997.) osnovana je i zajednička hrvatsko- jugoslavenska komisija koja se bavi imovinskim i pravnim pitanjima dviju država. I rad te Komisije prekinut je zbog sankcija prema SRJ, istaknuo je Marednić, dodajući, da će jedna od prvih aktivnosti Vladina Ureda kojem je na čelu biti priprema sljedećeg sastanka koji bi se do konca ove godine trebao održati u Beogradu. Zadnji sastanak je održan u Zagrebu. S obzirom da Hrvatska nema uvida u jugoslavenske arhive i podatke banaka u kojima se zajednička sredstva bivše države nalaze ili su se nalazila, ne zna se koliko je tih sredatava SRJ već potrošila. Zahtjevi Hrvatske za sukcesiju, kao i drugih država sljednica odnose se na stanje imovine koja je postojala na dan kad se SFRJ raspala, a kao referentni datum raspada se uzima 31. prosinca 1990. Istodobno svaka država kao datum sukcesije uzima datume proglašenja neovisnosti, a za Hrvatsku je Badinterova komisija odredila 8. listopada 1991. Zajedničke nekretnine bivše države blokirane su i ne mogu se prodavati niti se njima može raspolagati, iako se SRJ toga u mnogim slučajevima nije pridržavala. Te će se nekretnine podijeliti nakon što se postigne "globalni sporazum". Hrvatska Vlada je u listopadu 1996. donijela Odluku o prihvaćanju podjele imovine koja se na ime bivše Narodne banke Jugoslavije vodi u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Na dan 30. lipnja 1996. ta je imovina iznosila 600 milijuna dolara u zlatu, devizama i dionicama. U listopadu 1996. Vlada je središnju hrvatsku banku ovlastila da sukladno uvjetima i načinu predloženom u pismu BIS-a izda i potpiše sve izjave i dokumente potrebne za preuzimanje imovine podijeljene po utvrđenom ključu MMF-a. Po tom ključu Hrvatskoj je pripalo 28,49 posto od ukupnih sredstava bivše NBJ u BIS-u. U lipnju 1997. Glavna skupština BIS-a prihvatila je tadašnju Narodnu banku hrvatske u svoje članstvo. Status punopravne članice u 'banci centralnih banaka', hrvatska je središnja banka stekla otkupom deset dionica iz posebne misije BIS-a, čime se ne predodređuju njezina prava u očekivanoj raspodjeli 8000 dionica i oko 600 milijuna dolara vrijednih pologa u zlatu i devizama, što ih je u BIS-u imala središnja banka bivše Jugoslavije. Na tom zasjedanju su u članstvo BIS-a primljene središnje banke Slovenije i Makedonije, a primanje središnje banke BiH, koja je također dobila poziv za učlanjenje, odgođeno je zbog tadašnjih okolnosti orgnaizacijske i kadrovske naravi. Središnjoj banci SR Jugoslavije članstvo nije ni ponuđeno zbog nespremenosti na suradnju i dogovornu podjelu nasljeđa bivše NBJ u BIS-u. U rujnu prošle godine tadašnji guverner Hrvatske narodne banke Marko Šrkeb, izjavio je da bi Hrvatskoj od zlata i dionica bivše NBJ trebalo pripasti oko 114 milijuna dolara, ali da beogrdske vlasti uporno onemogućavaju taj dio sukcesije. Škreb je tada rekao da je vrijednost depozita u BIS-u od 600 milijuna dolara, tada bila za trećinu manja. Kolika su ukupna zajednička sredstva bivše SFRJ koja bi se trebala sukcesijom raspodjeliti na zemlje sljednice tek se treba utvrditi, a po nekim procjenama riječ je o milijardama dolara. (Hina) sšh sšh