IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 21,5 MILIJARDU KUNA

IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 21,5 MILIJARDU KUNA Potkraj kolovoza ove godine prekinut je trend smanjenja iznosa dospjelih nepodmirenih obveza, koji je započeo u siječnju. Tako je, prema podacima Zavoda za platni promet (ZAP), zbog prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje, koji su potkraj kolovoza iznosili 21,5 milijardi kuna, u blokadi bilo 32.113 pravnih osoba. U odnosu na kraj srpnja zabilježen je 0,8 posto veći iznos nepodmirenih naloga za plaćanje te 1,1 posto više insolventnih pravnih osoba, dok je broj zaposlenih smanjen 4,1 posto. U prvih pak osam ovogodišnjih mjeseci iznos nepodmirenih naloga za plaćanje smanjen je za 5,1 milijardu kuna. Posljedica je to u velikoj mjeri ukidanja akceptnih naloga kao instrumenta plaćanja u travnju ove godine. Udjel nepodmirenih akceptnih naloga u ukupnom nepodmirenom iznosu potkraj kolovoza prošle godine bio je 64,5 posto, a istoga je dana ove godine smanjen na 53,6 posto. Za razliku od akceptnih naloga, povećanje iznosa blokada zabilježeno je u svim ostalim prioritetnim redovima u evidencijama ZAP-a. Tako je potkraj kolovoza bilo blokirano 24.306 pravnih osoba zbog sudskih i drugih ovršnih rješenja, u iznosu od 7,7 milijardi kuna. Povećan je i iznos nepodmirenih naloga na osnovi neplaćenih poreza, trošarina, carina, za 34,6 posto te doprinosa iz plaća i na plaće, za 19,7 posto. Prema vrsti djelatnosti, najveće poteškoće s plaćanjem obveza i dalje imaju pravne osobe u djelatnosti trgovine (37,9 posto svih nepodmirenih obveza), potom one u graditeljstvu (7,2 posto), u proizvodnji hrane i pića (6,9 posto) te one u poljoprivredi (6,1 posto). Nastavilo se i povećanje broja tvrtki koje su u blokadi duže od godinu dana; u toj je skupini 71 posto insolventnih pravnih osoba koje zapošljavaju 60,4 posto zaposlenih, a blokiraju 92,4 posto ukupnog iznosa dospjelih nepodmirenih naloga. Prema županijama, najveće probleme s plaćanjima imao je grad Zagreb, na koji se odnosi 31,2 posto ukupnog nepodmirenog iznosa. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 8,7 posto ukupnog duga te Osječko-baranjska s 7,6 posto ukupnog duga. Prema oblicima vlasništva, na pravne osobe u privatnom vlasništvu potkraj kolovoza odnosilo se 80 posto blokiranih pravnih osoba, sa 12,7 milijardi kuna nepodmirenih obveza ili 59,3 posto ukupnog iznosa. Na državni se sektor odnosilo 1,4 posto ukupnog broja blokiranih pravnih osoba sa 1,3 milijarde kuna duga ili šest posto ukupnog iznosa.