ZASTUPNIČKI DOM: ZAVRŠENA RASPRAVA O USTAVNIM PROMJENAMA

pameti nije da se Hrvatska udružuje u bilo koju državnu asocijaciju koja bi bila vezana uz stvaranje nekakve nove Jugoslavije ili neke slične balkanske zajednice, kazao je danas u Zastupničkom domu Sabora Mato Arlović. #L# Odgovarajući na optužbe oporbe kako se promjenama Ustava pokušava otvoriti prostor za nove balkanske asocijacije, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović kazao je kako je to netočno. Ciljevi vladajuće šestorke su integracije u europske i atlantske asocijacije, istaknuo je Arlović, dodavši i to kako je u Ustavu propisano da prijedlog o bilo kakvom udruživanju mora ići na referendum. Na optužbe oporbe reagirao je i Mladen Godek (HSLS) kazavši kako shvaća da oporba na ovom pitanju pokušava osvojiti jeftine političke poene, no ne dozvoljava da se njega i ostale zastupnike šestorke vrijeđa optužbama da su im tajni cilj nekakve balkanske integracije. Vrlo žučna rasprava vodila se danas i oko pitanja uvođenja termina "regionalne" samouprave u Ustav. Božidar Kalmeta (HDZ) smatra da se na taj način pokušava otvoriti mogućnost regionalizacije Hrvatske. U Ustavnim se promjenama, kazao je Arlović, govori samo o ostvarivanju regionalne samouprave u okviru županija, a ne o stvaranju regija. Oporbeni zastupnici protive se također preimenovanju Hrvatskog državnog sabora u Hrvatski sabor, jer smatraju kako ne stoje argumenti da bi novi naziv više izražavao demokratičnost parlamenta. Ako je Sabor državni, onda smo mi državni, a ne zastupnici građana, odgovorio je Arlović. Pojasnio je kako pridjev "državni" više izražava funkciju vlasti, a manje predstavništva građana. Dodao je i to kako je u Ustavu 1990. prihvaćen naziv Hrvatski sabor, ali da je, prilikom prijepisa, taj naziv promijenjen u Sabor Republike Hrvatske. Nije bitno tko je tada i po čijem nalogu to učinio, ali bi tu povijesnu nepravdu sada trebalo ispraviti, zaključio je Arlović. Oporbeni zastupnici protive se i odredbi po kojoj Vlada može predložiti Predsjedniku Republike raspuštanje Sabora. To bi, smatra Vladimir Šeks (HDZ) značilo uvođenje "poluvladinog kancelarskog" sustava u kojemu bi Vlada imala prevagu nad parlamentom. To nije točno, usprotivila se Vesna Pusić (HNS), jer Vlada proizlazi kao rezultat parlamentarnih izbora, pa se podrazumijeva da ima podršku većine u Saboru. Zastupnički dom završio je raspravu o prijedlogu Nacrta Ustavnih promjena, i o njemu bi se trebalo glasovati poslijepodne. U međuvremenu bi Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na temelju rasprave trebao pripremiti Nacrt Ustavnih promjena, a sastat će se i klubovi zastupnika vladajuće šestorke kako bi usuglasili stajališta oko Nacrta. Za usvajanje tog Nacrta potrebna je natpolovična većina, a za konačne Ustavne promjene, o kojima bi se trebalo raspravljati u studenom, dvotrećinska većina zastupnika, odnosno 101 zastupnik. (Hina) nb im