DE-YU-PROMJENE-Politika NJ 9.X.-TAZ-SRJ NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG9. X. 2000.Polurevolucija"Euforija je velika. Događaji u Beogradu, pad Slobodana Miloševića i prisega novog predsjednika Vojislava Koštunice čini se otvaraju novi obrat
na Balkanu. Napokon je despot pao, napokon se i u Srbiji može očekivati demokratska i mirna budućnost. Tako odjekuje iz medija.No upravo su zbog te euforije preporučljivi upitnici. Da bi se u Srbiji započeo proces demokratizacije, prihvatljiv i za građane i za susjede Srbije, treba prevladati još mnogo prepreka.Upadljivo je kako je bez problema prošla 'revolucija'. Činjenica da je CNN dobio dopuštenje širom svijeta prenositi juriš na parlament neobična je, ako se pomisli na politiku starog režima prema tisku. Činjenica da se redarstvo povuklo, da je zgrada televizije predana prosvjednicima, još bi se mogla pojasniti razboritošću redarstvenoga aparata. Ipak je začudno što na televiziji poslije Koštunice riječ nije dobio nitko drugi nego Slobodan Milošević. I što je čovjek još uvijek u Beogradu.Sve to ukazuje da su već prije nego što je progovorila ulica, iza
NJ 9.X.-TAZ-SRJ
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
9. X. 2000.
Polurevolucija
"Euforija je velika. Događaji u Beogradu, pad Slobodana Miloševića
i prisega novog predsjednika Vojislava Koštunice čini se otvaraju
novi obrat na Balkanu. Napokon je despot pao, napokon se i u Srbiji
može očekivati demokratska i mirna budućnost. Tako odjekuje iz
medija.
No upravo su zbog te euforije preporučljivi upitnici. Da bi se u
Srbiji započeo proces demokratizacije, prihvatljiv i za građane i
za susjede Srbije, treba prevladati još mnogo prepreka.
Upadljivo je kako je bez problema prošla 'revolucija'. Činjenica da
je CNN dobio dopuštenje širom svijeta prenositi juriš na parlament
neobična je, ako se pomisli na politiku starog režima prema tisku.
Činjenica da se redarstvo povuklo, da je zgrada televizije predana
prosvjednicima, još bi se mogla pojasniti razboritošću
redarstvenoga aparata. Ipak je začudno što na televiziji poslije
Koštunice riječ nije dobio nitko drugi nego Slobodan Milošević. I
što je čovjek još uvijek u Beogradu.
Sve to ukazuje da su već prije nego što je progovorila ulica, iza
kulisa postavljene skretnice za promjenu vlasti. Tomu se ne bi
ništa moglo prigovoriti kad bi se time moglo spriječiti
prolijevanje krvi. No pitanje je koju je cijenu dosadašnja oporba
morala platiti za tu trgovinu. Ne ukazuju li na to Koštuničine
riječi da neće surađivati sa sudom u Haagu, da neće izručiti ni
jednog Srbina? 'Nema osvete' govorilo se još tijekom prosvjeda. Iz
Hrvatske se zna da je i tamo prije izbora u siječnju bilo dogovora
između tadašnje oporbe i vlade HDZ-a. Da predsjednik nije Stipe
Mesić, bogatstvo mnogih dostojanstvenika Tuđmanova režima ne bi
bilo ni taknuto, dokumenti o ratnim zločinima ne bi dospjeli u
javnost. 'Nema osvete' znači nikakav radikalan obračun s
prošlošću. To zadire u srž demokratskog procesa. Koliko će
potrajati dok će se moći govoriti o krivnji režima i društva u
odnosu na ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kao i na Kosovu? O
srpskoj ideologiji, velikosrpskim ciljevima, agresivnosti
njihova provođenja veliki dijelovi oporbe ne pitaju. Naprotiv,
desni radikali koračaju s njima.
Ne, u Srbiji se za sada nije dogodio prodor u dobokosežnu promjenu.
A novi predsjednik nije dao do znanja da želi izići iz sadašnjeg
stanja prevladavajuće svijesti. Budući da su u srpskoj ideologiji
Srbi uvijek žrtve povijesti, lako je potisnuti vlastite zločine.
Domoljub na predsjedničkoj stolici još nije poslao pozitivne
signale u vezi Kosova, Crne Gore i Republike Srpske. Naprotiv, dao
je do znanja da stoji iza nacionalnih ciljeva. A oni u očima susjeda
i dalje znače priključivanje etnički očišćenih područja Bosne i
Hercegovine Srbiji, ograničavanje prava Crne Gore, potpuni srpski
nadzor nad Kosovom.
Međunarodna zajednica mora i dalje biti oprezna. Doduše ispravno je
ukinuti embargo koji je postao besmislen. Što se tiče Kosova i
Bosne, upravo zbog Koštunice ne treba isključiti sukobe. Albanci s
Kosova opet će krenuti u rat ako budu silom dovedeni pod srpski
nadzor. Bošnjaci u Bosni i Hercegovini neće prihvatiti ako se
ponovno postave teritorijalni zahtjevi - ovaj put iz
'demokratskih' usta. I činjenica da je unatoč demokratskim
slobodama polovica stanovništva srpske republike djelomične
države u Bosni i Hercegovini odana ekstremnim nacionalističkim
strankama, ukazuje na to. Ako se oporbeni savez u Srbiji raspadne na
idućim izborima, u Beogradu će se pokazati da ekstremistima dani
nipošto nisu odbrojani" - zaključuje komentator lista Erich
Rathfelder.