BELGIJA-LE SOIR OD 7.10.00.O MILOŠEVIĆU I ICTY-JU

BELGIJA-LE SOIR OD 7.10.00.O MILOŠEVIĆU I ICTY-JU BELGIJA LE SOIR 7. X. 2000. ICTY ne želi pustiti svoj plijen "Diktator i rušitelj Jugoslavije, Slobodan Milošević, imao je i tu povlasticu što je bio jedini predsjednik na dužnosti optužen za ratne zločine. U jeku kosovske krize, 28. V. 1999., Louise Arbour, tada glavna tužiteljica Suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), podiže optužnicu za zločine protiv čovječnosti protiv Slobodana Miloševića i četvorice njegovih najbližih suradnika. Sve su prijestolnice iznenađene: polazeći od načela da nikada ne treba moliti za ono što bi joj mogli odbiti, Louise Arbour je obavijestila zapadne vlade tek kada je optužnica bila potpisana. Poruku je prenio Jozias van Aartsen, nizozemski ministar vanjskih poslova koji je dobio zeleno svjetlo od tužiteljice u obliku šifrirane rečenice: loptice za golf su odaslane, kao što priča Pierre Hazan u svojoj knjizi 'Prava sučeljena s ratom. Od Nuernberga do Den Haaga'. No optužnica se ne ograničava na Slobodana Miloševića. Dokument od dvadesetak stranica podupire optužnicu s četiri druga stupa režima: Milan Milutinović, srbijanski predsjednik; Nikola Šainović, dopredsjednik jugoslavenske vlade; Dragoljub Ojdanić, načelnik glavnog stožera savezne vojske i Vlajko Stojiljković, srbijanski ministar unutarnjih poslova. Prema mišljenju glavne tužiteljice, snage pod nadzorom petorice optuženika progonile su albanske civile na Kosovu zbog rasne, vjerske i političke pripadnosti. Optužnica svjedoči o progonima (trećina puka u pokrajini) i u dodatku objavljuje popis od 340 žrtava pokolja, od kojih je 45 ubijeno u Račku, gdje je otkrivena zajednička grobnica koja je označila prekretnicu u sukobu. Razumljivo je da bi dolaskom Vojislava Koštunice na vlast petorica optuženika trebala otići u zatvor Haaškog suda. No novi predsjednik neumorno opetuje da je ICTY politička, a ne pravna ustanova i da nema ni govora o predaji bilo kojeg optuženika. U tome je Koštunica točno na istom pravcu kao i ... Milošević. Ako Vojislav Koštunica ustraje u svom odbijanju da optuženike preda sudu, Milošević i suoptuženici teoretski više neće moći napustiti zemlju, a sama će se Jugoslavija naći u osjetljivom položaju. Jer, sve zemlje članice UN-a moraju surađivati s međunarodnim pravosuđem koje je utemeljio i financira ga UN. Zemlja koja bi ipak pružila azil nekom optuženiku izložila bi se sankcijama Vijeća sigurnosti. S obzirom na nesigurnost, treba li brzo ukinuti sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije, kao što je obećala Unija? U ministarstvu vanjskih poslova u Parizu, koji je predsjedatelj Unije, tvrde da prvo treba ispuniti obećanje o ukidanju sankcija u zamjenu za povratak demokracije. Što se tiče ICTY-ja, on će o Koštunici suditi po njegovim djelima. Druga mogućnost koju su diplomati spominjali iza kulisa: sud povlači optužnicu u zamjenu za Miloševićev miran odlazak. Za sada se tri članice Vijeća sigurnosti, Sjedinjene Države, Francuska i Engleska službeno protive tomu. K tome, sadašnja glavna tužiteljica, Švicarka Carla del Ponte, jedina je koja može poništiti optužnicu. No, ona je ovih dana potvrdila izjavu koju je nedavno dala za 'Le Soir', naime da će uskoro proširiti optužnicu zbog genocida i rata u Bosni i u Hrvatskoj. S druge pak strane, ona odlučno odbacuje svaku mogućnost o proglašavanju imuniteta koji bi zauvijek uništio ugled suda i napredak koji je sud ostvario u svijetu na uspostavi međunarodne kaznene pravde", piše Jean-Jacques Franck.