ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Treba li Hrvatski državni sabor preimenovati u Hrvatski sabor, treba li u Ustav uvesti termin "regionalne" samouprave i treba li uvesti povjerenika za obranu? To su samo neka od pitanja koja su dominirala
u današnjoj raspravi Zastupničkog doma Sabora o Nacrtu Ustavnih promjena.
SABOR: BURNA POLEMIKA O USTAVNIM PROMJENAMA
ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Treba li Hrvatski državni sabor
preimenovati u Hrvatski sabor, treba li u Ustav uvesti termin
"regionalne" samouprave i treba li uvesti povjerenika za obranu? To
su samo neka od pitanja koja su dominirala u današnjoj raspravi
Zastupničkog doma Sabora o Nacrtu Ustavnih promjena. #L#
Nazivom Hrvatski sabor više bi se izrazila demokratičnost
parlamenta kao predstavništva građana, dok ime Hrvatski državni
Sabor više asocira na tijelo vlasti, a manje na predstavništvo
građana, kazao je Mato Arlović (SDP), založivši se za promjenu
naziva.
S time se slažu i svi zastupnici vladajuće šestorke. Među njima i
Ljubica Lalić (HSS), mada bi, kaže, ta stranka bila najzadovoljnija
da se Sabor naziva Hrvatskim narodnim saborom.
Međutim, oporba se oštro protivi preimenovanju Hrvatskog državnog
sabora. Nije točno, kaže Vladimir Šeks (HDZ), da se iz razloga
demokratičnosti mijenja naziv jer se, primjerice, u Sloveniji
parlament naziva Državni zbor.
HDZ se usprotivio i uvođenju saborskog povjerenika za nadzor nad
oružanim snagama, kao posebne institucije. Bilo bi bolje, ističu,
da taj povjerenik djeluje u okviru Pučkog pravobraniteljstva.
I mnogi drugi zastupnici drže da bi taj, kao i povjerenik za lokalnu
samoupravu trebao djelovati unutar pravobraniteljstva. No, neki,
među kojima i Damir Kajin (IDS), smatraju da takvi povjerenici
uopće nisu potrebni. Već postoji parlamentarni Odbor za unutarnju
politiku i nacionalnu sigurnost i trebalo bi, kaže, samo ojačati
njegovu ulogu.
S druge strane, Kajin se slaže s uvođenjem termina "regionalna
samouprava" u Ustav, no navodi kako bi zakonski trebalo razraditi
koliko će biti županija, općina i gradova, te kakve će biti njihove
nadležnosti i ovlasti.
I liberali, kaže Dražen Budiša, prihvaćaju koncept
decentralizacije države, no kaže kako mnogi ljudi emocionalno
zaziru od termina "regionalno". Kako bi se izbjegla interpretacija
pojma "regionalno" u smislu stvaranja uvjeta za paradržavne
formacije, Budiša predlaže naziv "područna" samouprava.
Velika polemika vodila se i oko buduće uloge Županijskog doma. U
prijedlogu Nacrta Ustavnih promjena bitno je smanjen djelokrug tog
doma, pa proizlazi da je sasvim nepotreban, kaže Šeks. Predlaže da
se proširi i ojača uloga Županijskog doma kako bi on u određenim
slučajevima ravnopravno suodlučivao sa Zastupničkim domom.
Mato Arlović odgovorio je kako bi se na taj način Županijskom domu
dao status zakonodavnog doma. Dodao je i to kako predložena
rješenja u Ustavnim promjenama, jačaju ulogu tog doma, s obzirom da
mu se povećavaju ovlasti u odlučivanju o, primjerice, lokalnoj
samoupravi ili manjinskoj problematici.
U cjelodnevnoj raspravi polemiziralo se, također, o tomu kako
preciznije odrediti trodiobu vlasti i mogućnosti raspuštanja
parlamenta, treba li prvi izbor na sudačku funkciju ograničiti na
pet godina, te kakve bi ovlasti u vanjskoj politici trebao imati
predsjednik države, a kakve Vlada.
Zastupnički dom završio je današnju sjednicu, a rasprava o
Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava nastavit će se
idućega utorka.
(Hina) nb dd