ZAGREB, 6. listopada (Hina) - U današnjoj raspravi Zastupničkog doma Sabora o prijedlogu Ustavnih promjena najveća polemika vodila se oko odredbe da Vlada može predložiti predsjedniku Republike raspuštanje parlamenta.
SABOR: POLEMIKA OKO MOGUĆNOSTI RASPUŠTANJA PARLAMENTA
ZAGREB, 6. listopada (Hina) - U današnjoj raspravi Zastupničkog
doma Sabora o prijedlogu Ustavnih promjena najveća polemika vodila
se oko odredbe da Vlada može predložiti predsjedniku Republike
raspuštanje parlamenta. #L#
To bi, smatra Vladimir Šeks (HDZ) značilo uvođenje "poluvladinog
kancelarskog" sustava u kojemu bi Vlada imala prevagu nad
parlamentom.
To nije točno, odgovorio je Mato Arlović (SDP), pojasnivši kako
Vlada može samo predložiti predsjedniku države raspuštanje
parlamenta, a on može, ali ne mora to učiniti. Dodao je i to kako se
predsjednik prije odluke mora konzultirati s parlamentarnim
klubovima. Ako predsjednik odluči da nema potrebe za raspuštanjem
Sabora, u roku od 30 dana predlaže se novi mandatar Vlade, a tek u
slučaju da ni on ne dobije povjerenje Sabora, predsjednik raspušta
parlament i raspisuje izvanredne izbore, pojasnio je Arlović.
To treba preciznije odrediti, smatra Šeks, jer nije jasno tko i pod
kojim okolnostima predlaže novog mandatara Vlade. Založio se,
pritom, da se kriza Vlade riješi na način da Zastupnički dom
predloži novog mandatara.
Dražen Budiša (HSLS) smatra da Vlada treba imati pravo predlaganja
predsjdniku Republike raspuštanje Sabora, no da bi uvjete u kojima
se to može poduzeti trebalo preciznije utvrditi.
S time se slaže i Željko Glavan (HSLS) jer se, kaže, ne može
prepustiti predsjedniku države na volju hoće li ili neće raspustiti
parlament. To je, smatra, predsjednički sustav.
Arlović je na to upozorio kako postoji i mogućnost da se Sabor sam
raspusti, te da su okolnosti u kojima se parlament može raspustiti
vrlo detaljno razrađene.
Nekoliko zastupnika, među kojima i Drago Krpina, smatra da se nekim
odredbama proširuju ovlasti predsjednika države, pa se čini kako se
teži ka uvođenju predsjedničkog, a ne transformaciji
polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, što je osnovni cilj
Ustavnih promjena.
S time se nije složio Damir Kajin koji smatra da je u diobi vlasti
pronađena prava mjera - Sabor se ne marginalizira, Vlada se ne
pretvara u "despota", a predsjednik države neće biti "samo fikus".
Za raspravu o Nacrtu Ustavnih promjena prijavilo se 30-ak
zastupnika, pa bi sjednica Zastupničkog doma mogla potrajati do
kasnih večernjih sati.
(Hina) nb mć