ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Identificirano je oko 80 posto ekshumiranih iz masovnih i pojedinačnih grobnica, odnosno 2519 od ukupno 3155 stradalih branitelja i civila u srpskoj agresiji na Hrvatsku. To je rezultat koji se može
uspoređivati sa svjetskim dosezima na tome području, ističe predsjednik Vladina Ureda za zatočene i nestale Ivan Grujić. Gotovo četiri petine (80 posto) identificirano je primjenom klasične metode - medicinskom obradom posmrtnih ostataka, te prepoznavanjem ostataka i osobnih stvari koje su obavili članovi obitelji. Još uvijek se, prema posljednjim podacima, traga za 1588 osoba.
GRUJIĆ: NAJVEĆI BROJ IDENTIFIKACIJA OBAVLJEN KLASIČNOM METODOM
ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Identificirano je oko 80 posto
ekshumiranih iz masovnih i pojedinačnih grobnica, odnosno 2519 od
ukupno 3155 stradalih branitelja i civila u srpskoj agresiji na
Hrvatsku. To je rezultat koji se može uspoređivati sa svjetskim
dosezima na tome području, ističe predsjednik Vladina Ureda za
zatočene i nestale Ivan Grujić. Gotovo četiri petine (80 posto)
identificirano je primjenom klasične metode - medicinskom obradom
posmrtnih ostataka, te prepoznavanjem ostataka i osobnih stvari
koje su obavili članovi obitelji. Još uvijek se, prema posljednjim
podacima, traga za 1588 osoba.#L#
U slučajevima kad ne uspije klasična metoda, primjenjuje se
postupak DNA, a često se te dvije metode kombiniraju.
Članove obitelji traženih osoba obično ne zadovoljava samo
rezultat analize DNA, nego žele vidjeti slike i stvari koje su
pronađene kod žrtve, posmrtne ostatke te otisak zuba, a to je
obilježje klasične metode, kazao je u razgovoru za Hinu Ivan
Grujić. Stoga bez klasične obrade posmrtnih ostataka i prisutnosti
stručnjaka sudske medicine identifikacija ne može biti u
potpunosti dovršena.
Ako se nedvojbeno dokaže identitet osobe klasičnom metodom, nema ni
potrebe za metodom DNA, kazao je Grujić, napomenuvši da nisu
utemeljene tvrdnje da se pri identifikaciji nedovoljno primjenjuje
ta metoda.
U Hrvatskoj danas djeluju tri laboratorija pri medicinskim
fakultetima u Zagrebu, Splitu i Osijeku, u kojima se identificiraju
posmrtni ostatci, i sva tri su osposobljena za identifikaciju
metodom DNA. I posljednji, koji je otvoren u Osijeku, po Grujićevim
riječima, postiže izvrsne rezutlate. Oni dobro surađuju, kazao je,
odbacivši tvrdnje o neslaganju među njima i "utrci" za posmrtnim
ostacima ne bi li dobili što veću novčanu potporu iz državnog
proračuna.
Grujić ističe da svi laboratoriji raspolažu najsuvremenijom
opremom. Hrvatska je ove godine financirala dio te opreme, a
pomogla je i Međunarodna komisija za traženje nestalih osoba. Time
su, kaže, mogućnosti laboratorija povećane za 50 posto.
Kako pojačavamo mogućnosti rada laboratorija, tako se stvara i baza
podataka DNA, koja sadrži uzorke krvi svih obitelji koje traže
svoje najbliže i njihove genetske zapise, te genetske podatke
dobivene iz posmrtnih ostataka, ističe Grujić. Do sada je u bazi
1620 uzoraka krvi članova obitelji traženih osoba.
Na kraju je naglasio da Ured za zatočene i nestale dobro surađuje s
udrugama stradalnika Domovinskog rata.
(Hina) az