PREDSTAVLJENA KNJIGA "SLUGA OKUPATORA" JOSIPA KRIVIĆA

PREDSTAVLJENA KNJIGA "SLUGA OKUPATORA" JOSIPA KRIVIĆA ZAGREB, 5. listopada (Hina) - Josip Krivić, dugogodišnji hrvatski politički emigrant i osnivač ogranka Matice hrvatske u njemačkome gradu Ludwigshafenu, autor je romana "Sluga okupatora", predstavljenoga danas u palači Matice hrvatske u Zagrebu. Roman objavljen u nakladi autora, po riječima potpredsjednika Matice hrvatske Stjepana Sučića, romansirani je prikaz stvarnosti 40-tih i 50-tih godina u Hrvatskoj i prinos je osvjetljavanju toga vremena.#L# Josip Krivić, rođen 1929. u Žeževici, općina Šestanovac, za komunističkoga sustava suđen je dva puta - 1947. i 1950., a u političkoj je emigraciji od 1957., kada je pobjegao iz tadašnje jugoslavenske države. Živi u Njenamčkoj gdje je 28 godina radio u američkoj vojsci kao stručnjak za aeroelektroniku. Kao autodidakt bavio se novinarstvom i književnim radom, a surađuje u hrvatskim novinama i časopisima. Dosad je objavio dvije novele te socijalno- politički roman "Jadi Ante Lipića". U pisanu osvrtu Lav Znidarčić ističe da roman Josipa Krivića svjedoči o "veličini malenih" te trnovitome putu koji je prošla hrvatska politička emigracija. Za Znidarčića, Krivić je cijeloga života dosljedan antijugoslaven i antiboljševik koji je ovim romanom htio pokazati mladim naraštajima kako su živjeli njihovi prethodnici. To pak, smatra Znidarčić, Krivić čini s puno osjećaja za maloga čovjeka što je i jedna od temeljnih osobina hrvatskoga naroda. Uz zahvalu što je Matica hrvatska domaćin promocije njegove knjige, Josip Krivić je rekao da je pisanju romana "pristupio s nadahnućem i uvjerenjem da je nužno prekinuti komfornu šutnju o događajima o kojima su sudili samo oni koji su imali politički monopol". Krivić drži da šutnja o bitnim nacionalnim pitanjima ide na štetu hrvatskoga naroda. Uz to ističe kako je "potrebno revidiranje hrvatske narodne legende i povijesnoga kontinuiteta hrvatskoga oslobodilačkog napora". Ta Krivićeva stajališta izazvala su reakciju potpredsjednika Matice hrvatske Stjepana Sučića koji je izrazio "duboko neslaganje s Krivićevim načinom interpretacije zbivanja tijekom Drugoga svjetskog rata". Parafrazirajući Antuna Gustava Matoša da je "važno držati se dokumenata, a ne gusala", Sučić je istaknuo da se "Matica hrvatska uvijek zauzimala za objavljivanje i iznošenje svjedočanstava svih građana Hrvatske o događajima iz hrvatske povijesti i sadašnjosti, a protiv svih mitologija". (Hina) ip mc