ZAGREB/JERUZALEM, 4. listopada (Hina) - Srpski Židovi poznati su po svojem patriotizmu, prvobitno izgrađenom u borbi partizana protiv nacista, piše u srijedu izraelski list Ha'aretz u opširnom članku pod nazivom "Svi naši vjerski
praznici su tužni".
ZAGREB/JERUZALEM, 4. listopada (Hina) - Srpski Židovi poznati su po
svojem patriotizmu, prvobitno izgrađenom u borbi partizana protiv
nacista, piše u srijedu izraelski list Ha'aretz u opširnom članku
pod nazivom "Svi naši vjerski praznici su tužni".#L#
Novinar lista dodaje da su Židovi srpskog podrijetla diljem svijeta
bili među najlojalnijim odvjetnicima svoje domovine za etničkih i
vojnih sukoba koji su se vodili tijekom raspada bivše Jugoslavije.
"Ali čak i oni će odahnuti kada pobjednički kandidat oporbe
Vojislav Koštunica preuzme položaj jugoslavenskog predsjednika od
Slobodana Miloševića", nastavlja novinar Ha'aretza, te navodi
riječi jednog od čelnika zajednice srpskih Židova koji je kazao: "I
mi poput čitave zemlje jedva čekamo promjenu nakon desetljeća
patnji i straha".
Židovsko pitanje nije bilo predmet predizborne kampanje u SR
Jugoslaviji, osim "nacističkog grafita na jednom zidu na kojem je
pisalo 'Koštuničina majka je Židovka'" (Koštunica naime nije
Židov).
Ha'aretz podsjeća da danas u Srbiji živi samo 2500 Židova i to
uglavnom u Beogradu, a u Jugoslaviji postoje dva rabina te pet
židovskih zajednica - u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Somboru i
Subotici.
"Tisuće Židova živi u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH, ali njihova
identifikacija s njihovim novim neovisnim državama puno je manja od
identifikacije srpskih Židova s njihovom državom", piše izraelski
novinar.
"Identifikacija s državom bila je posebno problematična za
hrvatske Židove"; nastavlja se u tekstu te podsjeća da je zbog
"prigrljivanja nacionalističkih sjećanja na razdoblje
'nezavisnosti' kada je NDH bila fašistički satelit nacističke
Njemačke, hrvatskim Židovima bilo vrlo teško identificirati se s
vladavinom Franje Tuđmana".
Novinar dodaje da se stajalište Židova prema Srbiji promijenilo
tijekom Miloševićeva tiranskog režima. Velik broj Židova u Srbiji
teško živi poput ostatka stanovništva. Židovske zajednice u
Jugoslaviji bile su prisiljene otvoriti javne kuhinje te
socijalnom pomoći pomagati svoje članove, koji su uglavnom starije
osobe.
Ha'aretz podsjeća da židovska zajednica na prostoru bivše
Jugoslavije postoji još od rimskog razdoblja, te da je zajednica
Židova na tim prostorima bila karakterizirana visokom razinom
integracije i Aškenaza i Sefarda.
"Većina jugoslavenskih Židova sebe je prvo i prvenstveno smatrala
Jugoslavenima, a tek nakon toga Židovima. Ipak raspad Jugoslavije i
nacionalističke tendencije svake od zemalja sljednica prisilile su
Židove da se suoče sa svojim židovskim identitetom. Za Židove bivše
Jugoslavije još je teško identificirati se s hrvatskim katolicima,
bosanskim muslimanima ili čak srpskim pravoslavcima. Upravo zbog
toga nakon raspada Jugoslavije većina se Židova u novim državama
vraća svojim židovskim korijenima", smatra Ha'aretz.
Novinar svoj članak zaključuje time da se u bivšoj Jugoslaviji
dogodilo ono što se događalo u većini komunističkih država u kojima
Židovi tijekom komunizma nisu javno isticali svoj identitet.
"Ipak na području bivše Jugoslavije sve se židovske zajednice
suočavaju s trima osnovnim problemima: starošću članova zajednica,
asimilacijom i finacijskom ovisnošću o međunarodnim židovskim
organizacijama", zaključuje novinar Ha'aretza.
(Hina) nab br