RDW 3. X. TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 3. X. 2000. Pregled tiska U povodu današnje 10. obljetnice njemačkog ponovnog ujedinjenja, brojni komentatori se prisjećaju atmosfere u oba dijela zemlje prije jednog desetljeća. 'Fuldaer Zeitung' piše da su se istočni Nijemci povikom 'Mi smo narod' hrabrili ujesen 1989. godine. Prvi puta nakon krvavog gušenja radničkog ustanka 17. lipnja 1953. narod se u masama probudio i suprotstavio nomenklaturi iznemoglog sustava. Deset godina kasnije potrebni su i dalje veliki napori da bi se na dugoj pruzi unutarnjeg jedinstva uklonile i ekonomske razlike između Istoka i Zapada. Istočnim Nijemcima, koji često zapadaju u malodušje, treba željeti više samosvijesti, dapače više hrabrosti u borbi protiv napada na njemačku pravnu državu: mi smo narod, primjećuje 'Fuldaer Zeitung'. 'Muenchner Merkur' drži da spor oko pitanja tko je najviše zaslužan za njemačko jedinstvo, šteti jer ničemu ne vodi i mnogima ide na živce. I dok cijeli svijet s čuđenjem potvrđuje da su Nijemci svladali Herkulesovu zadaću i bez trzavica stopili dva krajnje različita društva, ovdje u zemlji se ljudi previše fiksiraju na teškoće, na neuspjehe i ono što razdvaja. Kao da nakon deset godina više nije nikakvo čudo da su bez nasilja i krvoprolića nestali zid, bodljikava žica i smrtonosna granica. To je dovoljan razlog da se najponosniju obljetnicu njemačke povijesti proslavi bez uskogrudnosti. Ovog 3. listopada možemo se barem utješno malo veseliti, zaključuje list. Tipično njemačka pojava je da se osvetničkim sporom oko povijenih zasluga za ponovno ujedinjenje ovaj dan slavi kao dan podvojenosti kako s ove, tako i s one strane, navodi 'Rhein-Neckar-Zeitung' i nastavlja - na istoku, jer i nakon deset godina još nije posve razjašnjeno pitanje tko je dobitnik a tko gubitnik ujedinjenja. Tamo je to povezano s odbojnom plahošću da se analizira vlastita povijest, kao i s novim strukturama vlasti koje su djelomice zapravo stare. Nasuprot tome spor oko polaganja prava na ponovno ujedinjenje je izdanak zapadnonjemačke stranačke demokracije, pokušaj CDU-a da još posjeduje barem teme od jučer. A pri tome svatko poznaje ispravan odgovor: ljudi u DDR-u željeli su ujedinjenje i na sreću u Bonnu naišli na Vladu koja je iskoristila tu šansu, konstatira 'Rhein-Neckar-Zeitung'. 'Koelner Stadt-Anzeiger' u povodu obljetnice primjećuje da osjetljivost socijaldemokrata na demokršćanske optužbe izdaje i objašnjava da Gerhard Schroeder - drukčije nego Konrad Adenauer, Willy Brandt, Helmut Schmidt i Helmut Kohl - ne misli u povijesnim dimenzijama nego u skladu s promjenljivim rezultatima ispitivanja javnoga mnijenja. Ozbiljno bavljenje pretpoviješću njemačkog jedinstva bi pokazalo da su velika politička strujanja zapadnonjemačke poslijeratne republike unatoč ogorčenim sukobima i raspravama uvijek završavala zajedničkim pozicijama. U tome se načelno razlikuje politička kultura Savezne Republike od weimarskog doba, komentira koelnski list. (RDW)