ZAGREB, 3. listopada (Hina) - U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci izbilo 9889 požara, od toga je 8318 izazvano nehajom i neoprezom. Izravne štete od požara procjenjuju se na 644 milijuna kuna, izjavio je danas načelnik Hrvatske
vatrogasna zajednice (HVZ) Željko Popović. Na današnjoj konferenciji za novinare predstavnci HVZ-a i Ministarstva unutarnjih poslova govorili su o uzrocima požara, intervencijama vatrogasaca i načinima djelotvornijeg suzbijanje požara, posebno u priobalju.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci
izbilo 9889 požara, od toga je 8318 izazvano nehajom i neoprezom.
Izravne štete od požara procjenjuju se na 644 milijuna kuna,
izjavio je danas načelnik Hrvatske vatrogasna zajednice (HVZ)
Željko Popović. Na današnjoj konferenciji za novinare predstavnci
HVZ-a i Ministarstva unutarnjih poslova govorili su o uzrocima
požara, intervencijama vatrogasaca i načinima djelotvornijeg
suzbijanje požara, posebno u priobalju. #L#
Od 9889 požara na otvorenom je izbilo 7180, a na objektima 2709. Ove
godine izgorjelo je više od 118.000 hektara površine, rekao je
Popović. Najviše je požara bilo na neobrađenim poljima.
Iako su novinari htjeli znati koliko je požara podmetnuto, o čemu se
ovoga ljeta često govorilo, na konferenciji za novinare o tome nisu
dobili podatke.
Pomoćnik glavnoga vatrogasnog zapovjednika MUP-a Neven Szabo
izjavio je kako je podmetanje požara u nadležnosti kriminalističke
policije te da će se o tome moći govoriti kad se obrade podatci.
Ocijenjeno je i da su mediji pomalo "napuhali" terorističke
aktivnosti vezane za podmetanje požara, dodao je Popović.
Govoreći o glavnim uzrocima izbijanja velikog broja požara,
zamjenik predsjednika HVZ-a Teodor Fricki naveo je nepovoljne
klimatske uvjete (velike vrućine), zapuštena polja, slabu
opremljenost vatrogasaca i nepokrivenost terena vatrogasnim
postrojbama, posebice u priobalju. Fricki ističe da su odgovornost
i novac, kojega nije bilo dostatno, najvažniji za suzbijanje
požara. U priobalju čak 69 općina i 14 gradova nema nijedno
profesionalno vatrogasno društvo, koje bi cijele godine djelovalo
preventivno kao "organizirana služba zaštite od požara".
Bit je, po ocjeni HVD-a, što jedinice lokalne uprave i samouprave
same odlučuju koliko će novca odvojiti za zaštitu od požara. Kako se
smanjivao proračun prema gradovima, tako su se smanjivala i
izdvajanja za vatrogastvo. Spomenuto je da Hrvatske šume, koje su
obvezne izdvajati pet posto za zaštitu od požara, nisu mogle
doznačiti taj novac, jer 83 općine i grada nema dobrovoljno
vatrogasno društvo pa ni račun za doznačivanje novca.
Na novinarski upit hoće li se pokrenuti pitanje odgovornosti za
požare u priobalju, predstavnici HVZ-a izjavili su kako su zajedno
s predstavnicima MUP-a i Ministarstva obrane analizirali stanje,
ali nisu pokrenuli pitanje ičije odgovornosti. Založili su se za
još veće sjedinjavanje dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasnih
društava te preventivne aktivnosti društava u suzbijanju požara.
Inače, u Hrvatskoj je oko 60.000 operativnih vatrogasaca i 2314
profesionalaca u vatrogasnim postrojbama. Više od 200.000 ljudi,
po podatcima Hrvatske vatrogasne zajednice, pomaže operativcima u
gašenju požara. U Hrvatskoj djeluju i 1872 dobrovoljna vatrogasna
društva.
(Hina) bma sp