PREDAVANJE O SINAGOGALNOJ UMJETNOSTI U HRVATSKOJ

ZAGREB, 2. listopada (Hina) - O sinagogalnoj umjetnosti u Hrvatskoj večeras je govorio arhitekt Zlatko Karač, asistent na zagrebačkome Arhitektonskom fakultetu. Predavanje, održano u Židovskoj općini u Zagrebu, priredilo je Kulturno društvo "Miroslav Šalom Freiberger".#L# Predsjednika toga društva Branka Polića veseli što je ciklus predavanja u novoj židovskoj kalendarskoj godini počeo predavanjem o sinagogalnoj umjetnosti, koja se u Hrvatskoj ponovno otkriva. Polić ističe da se treba nadati da će i u Zagrebu ponovno oživjeti taj vid židovske umjetnosti, dijelom i zato što se stječe dojam da u Zagrebu prevladava mišljenje da Zagreba apsolutno treba imati svoju sinagogu. To bi pak, dometnuo je Polić, moglo biti poticaj za oživljavanjem judaizma diljem Hrvatske. Kroz cijelu povijest na tlu Hrvatske je, prema najnovijim podatcima, postojalo oko 80 sinagoga. To pak, rekao je Karač, treba shvatiti uvjetno jer je od toga broja skoro polovica sinagoga bila u adaptiranim molitvenim prostorima u unajmljenim ili kupljenim prostorima. Tek se u drugoj polovici 19. st. sinagoge, kao najsnažniji izraz samosvijesti i želje za afirmacijom židovskih zajednica, javljaju kao "manifestne gradnje". I dok je hrvatska sinagogalna baština dugo vremena bila skrivena, sada se skoro svakodnevno otkriva nešto novo. Ishodište Karačevih istraživanja sinagogalne umjetnosti bila je želja da istraži svoj rodni Vukovar čiju je sliku do 1958. resio veliki židovski "templ" - prva kupolna sinagoga u Hrvatskoj, koju je 1899. izgradio bečki arhitekt Ludwig Schoene. Početak istraživanja hrvatske sinagogalne umjetnosti, istaknuo je Karač, bilo je težak zbog skromnih i nedostatnih podatka. Izvori za istraživanje, dometnuo je, bili su austrougarski katastri, razgovori i dragocjeni anketni podatci onih koji još imaju živo sjećanje na sinagogalne prostore u Hrvatskoj. Tek za šest ili sedam sinagoga mogli su se naći relevantni podatci, a potpuni jedino za riječku sinagogu o kojoj su svi podatci sačuvani u riječkome arhivu. Tipološki se pak sinagoge klasificiraju u četiri skupine: sinagoga - kuća, tripartitna sinagoga, kao što je bila porušena zagrebačka sinagoga koju je izgradio arhitekt Franjo Klein, sinagoga s dva tornja na glavnome pročelju te kupolna sinagoga - oblik koji je na hrvatskim prostorima najrjeđi. Za sinagogalnu umjetnost u Hrvatskoj karakteristična je pak sjajna raspoređenost i ujednačenost tipova sinagoga, rekao je Karač. Najveći dio sinagoga u Hrvatskoj uništen je tijekom Drugoga svjetskoga rata, ali ni komunističko razdoblje koje je slijedilo nije bilo imuno od toga. Tako primjerice, dometnuo je Karač, vukovarska sinagoga, koja je, iako oštećena, "preživjela" Drugi svjetski rat, nije uspjela "preživjeti" 1958. kada je prodana za građevinski materijal. Danas su u Hrvatskoj, zaključio je Zlatko Karač, u vjerskoj funkciji tek tri sinagoge - u Rijeci, Splitu i Dubrovniku, a tek je dio mjesta na kojima su nekada bile sinagoge obilježen spomen- pločama. (Hina) ip gk