DE-OBLJLETNICE-Politika NJ 2. X.-FAZ-UJEDINJENJE NJEMAČKE NJEMAČKAFRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG2. X. 2000.Njemačko ujedinjenje"Svi još zacijelo znaju što su radili 9. studenog 1989. kad im je stigla vijest da je u Berlinu otvoren
zid. Oni koji su živjeli u DDR-u sjećaju se kako su proveli vikend od 30. lipnja do 1. srpnja 1990. kad je preko noći došla njemačka marka a iz govornog rječnika za uvijek nestala jedna od najčešće upotrebljavanih riječi: 'zapadni novac'. Mnogi vjerojatno još znaju kako su proživjeli 3. listopada 1990., dan njemačkog ujedinjenja koji je otad svake godine praznik. Bilo je to naše najbolje doba, govore mnogi. U tomu titra olakšanje što je bez prolijevanja krvi i bez nasilja srušen režim SED-a. No u tomu titra i znatiželja o zajedničkoj njemačkoj budućnosti, koja je tada bila tako velika.Slom DDR-a, koji se danas čini neizbježnim, bio je iznenađenje. Još na općinskim izborima 7. svibnja 1989. mnogi su vjerovali da je vladavina SED-a nesmjenjiva. Jer izbori su svršili s uobičajenim 'premoćnim' rezultatom za jedinstvenu listu nacionalne fronte. Ali već su tada postojali neki koji su se pobunili i hrabro govorili o izbornoj prijevari.
NJEMAČKA
FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG
2. X. 2000.
Njemačko ujedinjenje
"Svi još zacijelo znaju što su radili 9. studenog 1989. kad im je
stigla vijest da je u Berlinu otvoren zid. Oni koji su živjeli u DDR-
u sjećaju se kako su proveli vikend od 30. lipnja do 1. srpnja 1990.
kad je preko noći došla njemačka marka a iz govornog rječnika za
uvijek nestala jedna od najčešće upotrebljavanih riječi: 'zapadni
novac'. Mnogi vjerojatno još znaju kako su proživjeli 3. listopada
1990., dan njemačkog ujedinjenja koji je otad svake godine praznik.
Bilo je to naše najbolje doba, govore mnogi. U tomu titra olakšanje
što je bez prolijevanja krvi i bez nasilja srušen režim SED-a. No u
tomu titra i znatiželja o zajedničkoj njemačkoj budućnosti, koja je
tada bila tako velika.
Slom DDR-a, koji se danas čini neizbježnim, bio je iznenađenje. Još
na općinskim izborima 7. svibnja 1989. mnogi su vjerovali da je
vladavina SED-a nesmjenjiva. Jer izbori su svršili s uobičajenim
'premoćnim' rezultatom za jedinstvenu listu nacionalne fronte. Ali
već su tada postojali neki koji su se pobunili i hrabro govorili o
izbornoj prijevari.
Idućega ljeta tisuće su građana DDR-a prebjegle kroz prvu rupu u
željeznom zastoru na austrijsko-mađarskoj granici. Drugi su
pobjegli u veleposlanstva Savezne Republike u Prag i Varšavu. Val
iseljavanja više se nije mogao zaustaviti. Kad je Mihail Gorbačov,
tada još glavni tajnik KP SSSR-a na četrdesetu obljetnicu DDR-a
došao u Berlin i podsjetio na reforme, presuda vodstvu SED-a i
njihovih saveznika bila je izgovorena. DDR više nije smio doživjeti
svoju 41. obljetnicu. Tisuće su izišle na ulice i vikale: 'Mi smo
narod'.
18. listopada 1989. Erich Honecker je morao odstupiti. SED je tako
lako izgubio vlast kao da mu je oduvijek mogla biti oduzeta. Na
masovnim prosvjedima na berlinskom Alexanderplatzu 4. studenoga
1989. na trenutak se činilo kao da ima dovoljno političkih snaga
koje žele demokratski DDR. Pet dana kasnije otvorio se zid. U
Leipzigu su prosvjednici vikali: 'Mi smo jedan narod.' Ono što se
još uvijek činilo nezamislivim, postalo je jasno na zadnjim
izborima za narodnu komoru DDR-a 18. ožujka: njemačko će se
ujedinjenje dogoditi brže nego što je itko mogao zamisliti. Bilo je
to vrijeme velikih oduševljenja koje nas iznova prožima kad ponovno
gledamo tadašnje slike. Svaki je dan bio povijesni trenutak" - piše
novinar lista F. P.