FRANCUSKA-LIBERATION OD 28.9.00.TOMIĆ O JUGOSLAVIJI

FRANCUSKA LIBERATION 28. IX. 2000. Jugoslavija, kaotičan prijelaz "Građani Srbije pokazali su u nedjelju 24. rujna 2000. da žele korjenitu promjenu politike nakon više do desetljeća ratovanja (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo) i osiromašenja zemlje. Srpska demokratska oporba (DOS) pobjednica je četiriju izbora: saveznih predsjedničkih, saveznih parlamentarnih, lokalnih i za novi saziv vojvođanske skupštine. Oporbeni predsjednički kandidat Vojislav Koštunica ima veliku prednost pred Slobodanom Miloševićem i pobjeđuje već u prvom krugu. Pobjeda Demokratske oporbe veća je nego 1996. na lokalnim izborima. Čini se da će u takvim uvjetima biti teško poništiti ili krivotvoriti rezultate. Postavlja se sljedeće pitanje: hoće li 'realno društvo' koje želi uspostavu pravog demokratskog poretka pobijediti 'virtualno društvo' koje režim uređuje pomoću propagande i koje je najbolje na svijetu? Znači li pobjeda 'druge Srbije' (demokratske i europske) svršetak vladavine Slobodana Miloševića? Ako sadašnji jugoslavenski predsjednik prizna poraz, on ipak ne mora izgubiti najveći dio ovlasti. U stvari, odnos snaga u saveznom parlamentu ide na ruku koaliciji 'lijevih stranaka'. Oporba nema apsolutnu većinu, premda je koalicija na vlasti u Crnoj Gori (Da živimo bolje) bojkotirala savezne izbore, dajući tako 47 mjesta crnogorskim saveznicima Slobodana Miloševića (Socijalistička narodna partija Momira Bulatovića) od 50 mjesta koliko dolazi na tu republiku (od ukupno 178). Zbog toga je vrlo vjerojatna mogućnost zamršene kohabitacije, a možda i institucijskog nereda. Povrh toga, savezne su ustanove na rubu političkog života zemlje: stvarnu vlast imaju republike, Srbija i Crna Gora. Crnogorska vlada od 1998. bojkotira savezne ustanove i raspolaže dovoljno velikim manevarskim prostorom da bi vodila vlastitu politiku. Srbija, kada je o njoj riječ, nikada nije uskladila svoje zakone sa zakonima Federacije koja joj je teoretski nadređena, pokazujući tako da nema puno poštovanja za savezne ustanove. Ovlasti saveznog predsjednika su ograničene, a vlada je, prema ustavu, glavni čimbenik izvršne vlasti. Što bi Vojislav Koštunica mogao učiniti s većinom i s koalicijskom vladom Slobodana Miloševića? Razriješeni bi se predsjednik mogao vratiti u Srbiju, gdje njegova stranka čvrsto nadzire vlast: mogao bi biti novi predsjednik vlade i sudjelovati na sljedećim predsjedničkim izborima pošto je promijenio ustav republike Srbije (koji mu trenutno ne omogućava da se ponovno kandidira), kao što je učinio u srpnju 2000. u svezi sa saveznim ustavom. U stvari, raspolaže s dosta mogućnosti da bi mogao štetiti Demokratskoj oporbi (policija, sustav propagande, gospodarstvo). On ne mora pokazati zadnje karte i proglasiti diktaturu nakon žestokog poraza. Prava će se bitka dogoditi 2001. na parlamentarnim izborima u Srbiji. Sve dok se režim Slobodana Miloševića ne ukloni iz Srbije, Demokratska oporba neće moći provoditi novu politiku. Dakle, pobjeda oporbe 24. rujna velik je događaj, ali još ne znači političku smrt Slobodana Miloševića koji je još uvijek predsjednik najmoćnije stranke ako se gleda pojedinačno. Ona je zacijelo početak kaotičnog i nesigurnog prijelaza prema konačnom padu režima. Zapravo, vlast se neće moći u nedogled nametati 'realnom društvu' koje ju masovno odbacuje. S obzirom na prošlu predizbornu utrku, građani Demokratske oporbe Srbije pokazali su da su kadri pobijediti u odsudnim budućim bitkama", piše Yves Tomić, povjesničar i predavač na sveučilištu Pariz-Sorbonne (Pariz IV) i član Francuskog društva za proučavanje Balkana.