AU 27.IX.-KZ-KOŠTUNICA

AUSTRIJA KLEINE ZEITUNG 27. IX. 2000. Velikosrpski ljubitelj mačaka "Izborna borba u Srbiji bila je kratka, silovita - i iznad svega prljava. Tako su novine pod nadzorom Slobodana Miloševića o njegovu protukandidatu Vojislavu Koštunici pisale da živi u luksuznom stanu sa 17 mačaka. Da je hedonist, bez djece, oženjen samo za javnost, jer pored tog čovjeka nije sigurna ni jedna dama ispod 25. Miloševićevi mediji pri tomu nisu zaboravili ni priču o Koštuničinim očima: junak žena nosi posebne leće kako bi njegove oči sličile očima Ala Pacina, tvrdi list 'Politika'. Od brojnih podvala točna je samo priča s mačkama. 'Da, volim mačke', rekao je političar koji je očito na nedjeljnim izborima porazio Slobodana Miloševića. I tvrdi da ima samo tri mačke, među njima jednog bijelog mačka koji se zove Rada. I to je to. Vojislav Koštunica rođen u Beogradu 1944. prvi se put pojavio politički 1974. i to kao odlučan Titov protivnik. Tada je jugoslavenski diktator prihvatio ustav koji je postojeće republike (i autonomne pokrajine) praktički uzdigao na položaj država. Srpski su intelektualci tada oštro napali maršala i njegov ustav kao 'protusrpski': tvrdili su da je to početak kraja zajedničke države. I Vojislav Koštunica bio je među njima. Tada su postavljene skretnice za kasniji 'memorandum', velikosrpski pamflet o nacionalnoj ekspanziji kao i temelji suvremenog srpskog nacionalizma, dakle onog fenomena čijom se razornom snagom služio Slobodan Milošević. Sedamdesetih godina je Koštunica, nakon što je pao u nemilost, potražio utočište u beogradskom Institutu za društvene znanosti. To je bilo prihvatilište antititoističkih filozofa 'Praxisa', ustrojeno za disidente. Tamo se Koštunica sprijateljio s političkim filozofom Kostom Čavoškim i od tada su zajedno nastupali kao disidentski dvojac. Godine 1984. pojavila se Koštuničina knjiga 'Monizam i pluralizam'. U njoj se Koštunica angažira za zapadno obilježenu višestranačku demokraciju. Ta je knjiga trebala postati njegov credo: srpski nacionalizam i stranački pluralizam. S velikosrpskim književnikom i političarom Dobricom Ćosićem Koštunicu je vezalo dugogodišnje prijateljstvo. Na prvoj adresi beogradskih literata u Francuskoj 7 noćima se raspravljalo o sudbini srpskoga naroda. Ćosić i Koštunica mnogo su godina bili najvažniji sugovornici zapadnih dopisnika u Beogradu. No za razliku od Ćosića, koji je dopustio da ga privuče Milošević, Koštunica je ostao na svojem stajalištu i odbijao čak i unosne ponude 'jakog čovjeka'. To mu je omogućilo posve drukčiju reakciju: Godine 1989. pravnik i politolog Koštunica pripadao je utemeljiteljima 'Demokratske stranke'. U srpski je parlament prvi put izabran 1990. a 1992. utemeljio je ogranak 'Demokratsku stranku Srbije' (DOS). Kad je Milošević vojno napao republike Sloveniju i Hrvatsku koje su proglasile neovisnost, Koštunica je pledirao za osnivanje srpske nacionalne države s uključivanjem Bosne i Hrvatske. Nakon povlačenja Srba iz Hrvatske i Daytonskoga sporazuma, Koštunica je optužio Miloševića da rasprodaje nacionalne teritorije. Optužbe su svoj vrhunac dostigle u najnovijoj izbornoj borbi, kad je Koštunica nazvao Miloševića 'čovjekom Amerike na Balkanu', čak CIA-inim agentom. Ubrzo je Miloševićev tisak uzvratio udarac: da je on, Koštunica, sin 'kraljevskog jugoslavenskog vojnog suca' koji je radio isto što i četnici. Da bi se prikrio, prema režimskom je tisku, Koštunica čak odabrao novo ime. Ali kako se onda Koštunica zbilja navodno zove, listovi nisu odali" - piše Aleksandar Oršić.