VOJKOVIĆ: U IDUĆA DVA TJEDNA BIT ĆE POKRENUTO PEDESETAK STEČAJEVA

ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Analiza državnog portfelja i strategija upravljanja njime, te stanje u robnim zalihama bile su najvažnije teme današnje sjednice Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma Sabora. #L# Prva cjelokupna analiza dionica svih poduzeća u državnom vlasništvu pokazuje da je, zbog disperziranog i netransparentnog upravljanja, stanje u portfelju vrlo loše, kazao je predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković. No, objedinjavanjem portfelja dionica mirovinskog i zdravstvenog fonda, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, HFP-a i drugih državnih institucija, što omogućuje bolje upravljanje njime, situacija se, kaže Vojković, poboljšava. Istaknuo je pritom kako tržišna vrijednost državnog portfelja iznosi svega 20 posto nominalne vrijednosti. Dodao je kako gubitak poduzeća u državnom vlasništvu iznosi čak 7,5 milijuna kuna dnevno, pa takvom poslovanju treba stati na kraj. Stoga je najavio da će u iduća dva tjedna biti pokrenuto 50-ak stečajnih postupaka u poduzećima u kojima država ima udjele. No, drugim poduzećima koja su u poteškoćama, ali imaju perspektivu na tržištu, a radi se uglavnom o turističkim poduzećima, država će pomoći, kazao je. Najavio je također izmjene Zakona o privatizaciji kojima je cilj preokrenuti negativni trend smanjenja broja malih dioničara. Naime, od 600 tisuća na početku privatizacije, danas je aktivno još samo oko 120 tisuća ugovora s malim dioničarima, a u međuvremenu ih je raskinuto čak 350 tisuća. Stoga će Vlada uskoro predložiti dodatne popuste malim dioničarima i ponuditi mogućnost ponovnog sklapanja ugovora o kupnji dionica s onima s kojima su ugovori svojedobno raskinuti, najavio je Vojković. Odbor je većinom glasova prihvatio analizu državnog portfelja, a protiv je glasovao samo zastupnik HDZ-a Đuro Njavro koji smatra da taj dokument treba doraditi. Drži, također, da se privatizacija sada odvija "potiho", te da je manje transparentna nego prije. Upitao je, pritom, zašto ulagači koji od HFP-a otkupe kontrolni paket dionica u nekom poduzeću nisu zakonski obvezni ponuditi istu cijenu za dionice i malim dioničarima, kao što je to slučaj ako kupuju dionice od neke banke ili poduzeća. Zbog toga su, kaže, mali dioničari dovedeni u neravnopravan položaj i to bi trebalo ispraviti. Odbor za gospodarstvo prihvatio je većinom glasova i Izvješće o stanju u državnim robnim zalihama u kojima je utvrđen manjak od oko 144 milijuna kuna, koji se ponajviše odnosi na manjak pšenice i drugih poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Na zahtjev ministra gospodarstva Goranka Fižulića krajem proljeća izvršena je izvanredna kontrola zaliha, pri čemu je utvrđeno alarmantno kršenje ugovornih obveza tvrtki-skladištara, izvijestio je pomoćnik ministra za gospodarstvo Kamilo Vrana. Od 148 skladištara kod kojih je izvršena kontrola manjak je utvrđen kod njih 34. Takvoj praksi treba stati na kraj i spriječiti nove malverzacije i zlouporabe u državnim robnim zalihama, kazao je zastupnik SDP-a Zorko Vidiček. Smatra i to da je protuzakonito koristiti robne zalihe za sanaciju pojedinih poduzeća. Stoga predlaže da se izmijeni zakon o robnim zalihama, pri čemu bi se točno odredilo koje su stalne, a koje tržišne zalihe, potrebne za intervencije u slučaju manjka roba na tržištu. Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zastupničkog doma Sabora prihvatio je Izvješće o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u prošloj godini. Ravnateljica Zavoda Dunja Vidošević istaknula je u obrazloženju kako je pri dolasku u Zavod zatekla akumulirani gubitak od 1,5 milijarde kuna. Zahvaljujući racionalizaciji poslovanja i troškova, mirovinski je zavod, kaže Vidošević, financijski stabiliziran. Međutim, treba poduzeti daljnje mjere jer bi deficit, koji je u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio 187 milijuna kuna, mogao ponovno porasti, zaključila je ravnateljica HZMO-a. Zastupnica HSLS-a Darinka Orel predložila je da Zavod izradi detaljnjiju analizu, s obzirom da podaci pokazuju da je od više od milijun umirovljenika svega oko 511 tisuća u starosnoj, a svi ostali u invalidskoj, prijevremenoj ili nekoj drugoj mirovini. Zabrinuta je, kaže, i podatkom da je broj beneficiranih mirovina dosegnuo čak 200 tisuća. Zastupnike je zanimalo i kakvo je stanje portfelja dionica mirovinskog fonda, s obzirom da je njegova vrijednost pala s negdašnjih 4,2 na 2,9 milijardi njemačkih maraka. Najveće smanjenje vrijednosti portfelja zabilježeno je 1997. i 1998. godine, no o tomu što se tada radilo ne postoje izvješća, kazala je ravnateljica Hrvatskog mirovinkog osiguranja (HMO) Ivana Brdar. Razlog je tomu, kaže, loš kompjutorski program koji je pri unosu novih brisao stare podatke. Dodala je kako će HMO nastojati prodati dionice svih loših poduzeća, a zadržati one koje nose dividendu. Navela je, pritom, podatak da je ove godine HMO od isplate dividendi dobio 52 milijuna kuna, od čega najviše - 50 milijuna - na osnovu dionica Plive. (Hina) nb im