PARIZ, 25. rujna (Hina/Reuters) - Smanjivanjem mandata predsjednika države sa sedam na pet godina, Francuska je započela reformu svoje "republikanske monarhije", zbog koje je dugo odudarala od susjednih zemalja.
PARIZ, 25. rujna (Hina/Reuters) - Smanjivanjem mandata
predsjednika države sa sedam na pet godina, Francuska je započela
reformu svoje "republikanske monarhije", zbog koje je dugo
odudarala od susjednih zemalja.#L#
Nedjeljni slabo posjećeni referendum, u kojem je 73,2 posto onih
koji su glasovali odobrilo prijedlog skraćenja mandata na pet
godina, dokinuo je sedmogodišnji mandat koji je francuskom
predsjedniku jamčio status potpuno neovisan o kretanju svakodnevne
politike.
Unatoč strahovito slabom odazivu - jer se čak 69,8 posto birača
suzdržalo od glasovanja - referendum je otvorio apetite za daljnjim
reformama društva koje je jedan novinski uvodničar nazvao "starom
demokraciojom koja se ne zna modernizirati".
"Malo po malo, Francuska gubi svoje političke iznimke poput
sedmogodišnjeg predsjedničkog mandata, strastvenog karaktera
njezinih političkih rasprava, narodnih referenduma ili vrlo snažne
privrženosti ideji nacionalne države", kaže politički analitičar
Pascal Perrineau.
"Danas je jasno da je otvoren put reformi naših institucija", tvrdi
Dominique Chagnollaud s pravnog fakulteta. "Bez obzira na to tko
bude izabran za predsjednika 2002., on neće moći izbjeći opsežnu
reformu".
"Rekli smo 'da' petogodišnjem mandatu kako bismo nastavili dalje
prema jačanju položaja parlamenta, daljnjoj decentralizaciji i
reformi pravosuđa", rekao je prvi tajnik Socijalističke stranke
Francois Hollande.
Riječ je o obračunu s golističkim idealom, uglavljenim u Ustav iz
1958., o gotovo svemogućem predsjedniku u centraliziranoj državi,
koji je stvoren za Charlesa de Gaullea, ali se pokazao vrlo lošim
kod njegovih nasljednika.
Neprilagođenost je postala kristalno jasna za "kohabitacijske"
diobe vlasti između socijalističkog predsjednika Francoisa
Mitterranda i konzervativnih vlada u razdobljima 1986.-1988. i
1993.-1995.
Kad je neogolistički predsjednik Jacques Chirac iskoristio svoje
ovlasti i 1997. raspustio parlament, pobjeda lijevog bloka na
izborima nakon toga Chiraca je ostavila s tek simboličnim utjecajem
na većinu domaćih političkih sadržaja.
Izjednačavanje predsjedničkog s parlamentarnim mandatom trebalo
bi pomoći da se takve stvari više ne događaju, ali istodobno
predsjednika jače veže uz parlamentarnu većinu i ukida osigurač
koji je predsjedniku omogućavao sedmogodišnji mandat.
Uz to, podijeljeni glasači i ubuduće mogu uzrokovati podjelu vlasti
na vrhu. Dogodi li se to 2002., kad počne petogodišnji mandat,
političari će zatražiti nove reforme koje će u potpunosti
isključiti mogućnost kohabitacije, ali još ne postoji suglasje oko
toga na koji to način učiniti.
(Hina) dam br