ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Hrvatski izvoz u ovoj godini, nakon prošlogodišnjeg pada, bilježi značajno oživljavanje, a očekuje se da bi u zadnjim ovogodišnjim mjesecima mogla uslijediti i povoljnija vanjskotrgovinska kretnja, nakon
odluke Europske unije o liberalizaciji trgovinskog režima s Hrvatskom kao i ulaska u WTO.
ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Hrvatski izvoz u ovoj godini, nakon
prošlogodišnjeg pada, bilježi značajno oživljavanje, a očekuje se
da bi u zadnjim ovogodišnjim mjesecima mogla uslijediti i
povoljnija vanjskotrgovinska kretnja, nakon odluke Europske unije
o liberalizaciji trgovinskog režima s Hrvatskom kao i ulaska u
WTO.#L#
U prvih sedam mjeseci ove godine iz Hrvatske je izvezeno roba u
vrijednosti većoj od 2,5 milijardi dolara (2.533 milijuna dolara),
što je za 6,7 posto više nego u istom vremenu lani. Pritom je
značajno da se iznadprosječni rast izvoza bilježi upravo u zemlje
EU, u koje je vrijednost hrvatskih isporuka povećana za 19,4 posto,
tako da je udio tih zemalja u ukupnom hrvatskom izvozu povećan sa
50,8 posto u prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci na 56,8 posto u
istom vremenu ove godine.
Vrijednost uvoza roba u Hrvatsku u prvih sedam mjeseci iznosi
gotovo 4,4 milijade dolara (4.397 milijuna USD), što je 0,2 posto
manje nego u isto doba lani.
Brži rast izvoz smanjio je vanjskotrgovinski deficit sa 2.031
milijun dolara (u prvih sedam mjeseci lani) na 1.863 milijuna USD (u
istom vremenu ove godine), što je još uvijek nedovoljno smanjenje
deficita, o čemu govori i stopa pokrivenosti uvoza izvozom od svega
57,6 posto.
Povoljnim izvoznim rezultatima u prvih sedam mjeseci uglavnom je
doprinijela prerađivačka industrije, pa je tako izvoz
brodograđevne industrije, ostvaren u vrijednosti od 391 milijun
dolara, povećan na međugodišnjoj razini za 18,3 posto, a naftnih
derivata (244 milijuna dolara) za 52,8 posto, dok je izvoz
proizvoda kemijske industrije porastao za 17,4 posto na 318
milijuna dolara.
Istodobno, međutim, neke tradicionalne izvozne grane bilježe
značajno smanjenje izvoza. Tako je izvoz proizvodnje odjeće, od 226
milijuna dolara, manji za 21,7 posto nego u sedam prošlogodišnjih
mjeseci, a izvoz hrane i pića, realiziran u vrijednosti od 148
milijuna dolara, smanjen je za 25,2 posto.
Porast izvoza u proteklih sedam meseci, ocjenjuju u Sektoru za
makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, posljedica je
i povećane potražnje, ali i novog sustava uvoznih povlastica EU
koje su se počele primjenjivati početkom godine.
Na tržište zemalja CEFTA-e izvoz je povećan za skromnih 1,6 posto, a
za očekivati je da će nakon potpisivanja bilateralnih sporazuma s
članicama tog udruženja doći do poboljšanja međusobne
vanjskotrgovinske razmjene.
Na kretanje hrvatske vanjskotrgovinske razmjene poticajno bi
trebala djelovati nedavna odluka EU o jednostranoj liberalizaciji
trgovinskog režima s Hrvatskom koja se počinje primjenjivati
početkom studenoga. Time je omogućen izvoz iz Hrvatske u EU bez
carine i kvota za gotovo sve industrijske proizvode, osim
tekstilnih, i većinu poljoprivrednih proizvoda, osim za ribe i
riblje proizvode, vino i baby beef.
Intenziviranju hrvatske vanjtrgotrgovinske razmjene u idućim
mjesecima trebao bi doprinjeti ulazak Hrvatske u WTO. Pritom se
zbog nižih carina, u Hrvatskoj očekuje povećan uvoz kapitalnih
dobara kao i robe široke potrošnje. Po ocjenama iz HGK, to se ne bi
trebalo drastičnije odraziti na stanje deficita, s obzirom da se
očekuje i dinamičniji rast izvoza uslijed većeg otvaranja novih
tržišta hrvatskim proizvodima.
(Hina) ds