FR-US-BL-diplomati-Obrana-Organizacije/savezi-Diplomacija-Oružani sukobi FRANCUSKA-LE MONDE OD 21.9.00.EU I NATO U BRUXELLESU FRANCUSKALE MONDE21. IX. 2000.NATO i Europska unija raspravljaju o obrani"Susret koji je u utorak 19. IX.
održan u Bruxellesu, u prostorijama vijeća europskih ministara, svi su sudionici, tj. devetnaest veleposlanika NATO-a i petnaest veleposlanika Europske unije (EU) nazvali 'povijesnim'. I jedni i drugi okupili su se prvi put u istom gradu, nakon više desetaka godina kohabitacije, ali i stroge odvojenosti. Zajednička europska obrana u isključivoj je nadležnosti Sjevernoatlantskog saveza, dok EU danas nije službeno ovlašten za sigurnost i obranu, osim preko Zapadnoeuropske unije. Njihovi predstavnici nisu imali nikakva razloga da se sastaju.Led je postupno razbijen zahvaljujući tjednim susretima Lorda Robertsona, glavnog tajnika NATO-a i Javiera Solane, visokog predstavnika EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (Pesc). Staro međusobno nepovjerenje između dviju organizacija se smanjilo, ali nije u potpunosti nestalo. 'Bilateralni odnosi' između NATO-ova vijeća i prijelaznog odbora za politiku i za sigurnosti (Copsi) su uspostavljeni, a uskoro će biti i institucionalizirani.
FRANCUSKA
LE MONDE
21. IX. 2000.
NATO i Europska unija raspravljaju o obrani
"Susret koji je u utorak 19. IX. održan u Bruxellesu, u prostorijama
vijeća europskih ministara, svi su sudionici, tj. devetnaest
veleposlanika NATO-a i petnaest veleposlanika Europske unije (EU)
nazvali 'povijesnim'. I jedni i drugi okupili su se prvi put u istom
gradu, nakon više desetaka godina kohabitacije, ali i stroge
odvojenosti. Zajednička europska obrana u isključivoj je
nadležnosti Sjevernoatlantskog saveza, dok EU danas nije službeno
ovlašten za sigurnost i obranu, osim preko Zapadnoeuropske unije.
Njihovi predstavnici nisu imali nikakva razloga da se sastaju.
Led je postupno razbijen zahvaljujući tjednim susretima Lorda
Robertsona, glavnog tajnika NATO-a i Javiera Solane, visokog
predstavnika EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
(Pesc). Staro međusobno nepovjerenje između dviju organizacija se
smanjilo, ali nije u potpunosti nestalo. 'Bilateralni odnosi'
između NATO-ova vijeća i prijelaznog odbora za politiku i za
sigurnosti (Copsi) su uspostavljeni, a uskoro će biti i
institucionalizirani.
Da bi došlo do takva zaokreta, trebalo je da se dinamika pokrenuta
na susretu na vrhu u Helsinkiju u prosincu 1999., nastavi brzinom
koju u to vrijeme nitko nije mogao ni zamisliti. Petnaestorica su
odlučila da će do 2003. stvoriti snage za brzo djelovanje od
šezdeset tisuća ljudi koje bi se za nepunih šezdeset dana mogle
rasporediti na kriznom području i ostati tamo više od godinu dana.
To se zove 'glavna zadaća' ('headline goal' na engleskom), rezultat
koji nije pretjeran ljudski gledano, ali ga je teško ostvariti kada
je riječ o njezinim strateškim sastavnicama za prijevoz,
zapovijedanje, nadzor i obavješćivanje, kao što su pokazali
primjeri vojnog upletanja u Bosni, a zatim i na Kosovu.
Od srpnja stručnjaci NATO-a i EU-a pripremaju teren kroz četiri
radne skupine osnovane na susretu Europskog vijeća u Feiri
(Portugal) u lipnju: za vojne snage, sigurnost (napose
povjerljivost dokumenata koji se razmjenjuju), uporabu NATO-ovih
vojnih snaga za potrebe Europe i, napokon, za tijela dogovaranja
između dviju organizacija.
Izrađena su dva plana za 'popis snaga', tj. udio petnaestorice u
ljudstvu i u opremi kako bi se ostvarila 'glavna zadaća'. Europski
ministri obrane sastat će se u petak 22. IX. u Ecouanu (Val-d'Oise)
kako bi utvrdili postignuti napredak. Konačni plan i jamstva svake
zemlje utvrdit će se na 'konferenciji o sudjelovanju snaga' u
studenom, prije europskog susreta na vrhu u Nici koji će se održati
koncem prosinca.
Proces se, barem u početku, ostvarivao u suradnji s NATO-om, uz
neizbježive teškoće koje su bile posljedica stare međusobne
podložnosti. Pozivajući se na veliko iskustvo u takvim zadaćama,
NATO je bio u paternalističkom iskušenju da 'popravi projekt'
Europljana (cilj od 78 tisuća ljudi činio mu se prikladniji, premda
postojeći saveznički vojni korpusi ne dostižu te razmjere). G.
Solana je istaknuo da će Europi još trebati 'NATO-ovo stručno
mišljenje', napomenuvši da ni Sjevernoatlantski savez ni
Zapadnoeuropska unija 'ne mogu dati odgovor na sve'. Francuski
predstavnik i predsjedatelj Copsi-ja Michel Duclos želi istaknuti
da se 'Europa za sada ne kani baviti krizom, napose u svojim vojnim
sastavnicama'.
Takvim se oprezom žele pripremiti buduće veze s NATO-om koje neće
biti bez teškoća. U stvari, vijeće Sjevernoatlantskog saveza već
sada treba računati s nadmetanjem Turske koja je jako sumnjičava
kada je riječ o 'posudbi' nekih NATO-ovih vojnih snaga EU-u i
istodobno želi neku vrstu nadzora nad vojnim odlukama Europljana.
Ankara tako, razdraženo, očituje strah zemalja NATO-a koje nisu
članovi Unije i zemalja kandidata za EU koje se plaše da neće
sudjelovati u jačanju europske vojne moći", piše Laurent
Zecchini.