ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Od 1. listopada građani će plaćati 25 posto višu cijenu električne energije, a u Hrvatskoj elektroprivredi su izračunali da to na mjesečnim uplatnicama znači prosječno 34 kune više nego do sada. Prosječni
mjesečni trošak kućanstava za električnu energiju sada iznosi oko 134 kune, a zbog poskupljenjem popet će se na prosječnih 168 kuna.
ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Od 1. listopada građani će plaćati 25
posto višu cijenu električne energije, a u Hrvatskoj
elektroprivredi su izračunali da to na mjesečnim uplatnicama znači
prosječno 34 kune više nego do sada. Prosječni mjesečni trošak
kućanstava za električnu energiju sada iznosi oko 134 kune, a zbog
poskupljenjem popet će se na prosječnih 168 kuna. #L#
O povećanju cijene struje jučer je odlučila hrvatska Vlada, ali je
od toga izuzela socijalno ugrožene kategorije stanovništva
ističući da bi njima cijena bila smanjena za 4 do 7 posto, ako troše
ispod prosjeka, a ako troše iznad toga za njih bi porast cijene bio
znatno niži, odnosno 6 do 7 posto.
I HEP je u svom zahtjevu od 25-postotnog povećanja cijene izuzeo oko
235.000 potrošača od ukupno oko dva milijuna potrošača električne
energije. Od poskupljenja su, naime, izuzeti korisnici stalne
novčane pomoći kod ustanova za socijalnu skrb, što je oko 36.000
HEP-ovih potrošača, te umirovljenici koji primaju mirovine sa
zaštitnim dodatkom, ili oko 200.000 potrošača.
Tim kategorijama stanovništva i nadalje se ne bi obračunavala
mjesečna obračunska snaga od 2,5 kW (kilovati), što je ekvivalentno
mjesečnoj potrošnji do 80 kWh (kilovatsati). Za takvu, odnosno
godišnju potrošnju od 960 kWh, ti potrošači sada, ako imaju
jednotarifno brojilo, izdvajaju mjesečno 38,13 kuna, a prema
izračunima HEP-a po novome bi plaćali 34,67 posto, dok bi to kod
dvotarifnih brojila mjesečna rata pala sa 24,38 kuna na 22,11 kuna.
Cijena se tim 'zaštićenim' kategorijama stanovništva ne bi npr.
mijenjala kod potrošnje od 120 kWh (godišnje 1.440 kWh), a mjesečna
bi im rata porasla za oko 6 posto u slučaju da troše npr. 3.600 kWh
godišnje, odnosno više od prosječnih oko 3.100 kWh.
Vladina suglasnost HEP-ovom povećanju cijena sadrži i povoljniju
mjeru za gospodarstvo i javnu rasvjetu kojima je cijena struje
smanjena za 7,6 posto.
Tako prosječno povećanje cijene struje iznosi 6,8 posto, a
povećanje za kućanstva i sniženje za gospodarstvo, po financijskim
konstrukcijama HEP-a, tvrtki bi na godišnjoj razini donijelo oko
375 milijuna kuna prihoda. Znači da bi od povećanja cijene struje
HEP do kraja godine uprihodovao oko 90 milijuna kuna.
A to bi trebalo pomoći i poslovanju HEP-a, jer se Vladina suglasnost
na povećanje cijena kućanstvima uz ostalo obrazlaže procjenom da bi
HEP ovu godinu mogao poslovati s gubitkom od oko 600 milijuna kuna.
Na poslovanje HEP-a najviše u ovoj godini utječe znatan porast
cijena energetskog goriva, lož ulja i plina. Energenti su prosječno
u ovoj godini poskupili za oko 72 posto u odnosu na prošlu godinu.
No, kako HEP najviše mazuta troši upravo u svom sektoru
toplinarstva vrlo je vjerojatno da će HEP zatražiti i povećanje tih
cijena. Po nekim informacijama, u HEP-u se već razmatra i
formuliranje zahtjeva za poskupljenje centralnog grijanja iz HEP-
ovih toplana, koji se pak na suglasnost upućuje gradu.
Uz poskupljenje energenata HEP i Ministarstvo gospodarstva
objašnavaju i nepovoljnim ovogodišnjim hidrološkim prilikama,
činjenicom da se cijena električne energije nije mijenjala
posljednjih sedam godina, već je, zbog raznih popusta potrošačima,
ona čak smanjena za 23 posto, dok je inflacija ukupno u tom
razdoblju iznosila oko 30 posto, a proizvođačke su cijene
industrijskih proizvoda porasle za 15,2 posto.
No, nasuprot tomu na poskupljenje koje se najavljivalo posljednjih
mjesec dana žestoko su reagirali sindikati i udruge potrošača,
odnosno sami građani ocjenjujući to značajnim udarom na standard.
Povećanje cijene električne energije, naime, odrazit će se na
porast cijena na malo i troškova života. A upravo je povećanje
cijena energenata, ali naftnih derivata, i doprinijelo
ovogodišnjem, u posljednjih nekoliko godina, najvećem porastu
cijena na malo. Inflacija je tako u lipnju, u odnosu na isti mjesec
prošle godine, iznosila čak 7 posto, da bi u kolovozu pala na 6,5
posto. No, rast cijene električne energije ponovno će utjecati na
rast cijena na malo, a neki se pribojavaju da bi inflacija u ovoj
godini mogla dosegnuti, pa i premašiti 10 posto. S druge strane,
neki analitičari procjenjuju da će sniženje cijena električne
energije za gospodarstvo trebalo imati i deflacijski učinak, s
obzirom da će ono utjecati na snižavanje, odnosno usporavanje rasta
proizvođačkih cijena. A one su ove godine rasle brže od cijena na
malo i u kolovozu su, u odnosu na isti mjesec lani, porasle za 8,7
posto na što je pak najviše utjecao rast cijena energije, od čak
28,4 posto.
I u Ministarstvu financija svjesni su opasnosti na kretanje cijena
zbog cijena energenata, a na ta kretanja budno paze i u središnjoj
banci. Premda će ovogodišnji rast cijena biti nešto veći nego
prijašnjih godina, inflacija je pod kontrolom, a ako dođe do
jačanja inflacijskih pritisaka, zbog rasta cijena energenata,
središnja će banka intervenirati raspoloživim mjerama monetarne
politike, poručuju iz HNB-a.
(Hina) bn ds