VOA 20. IX. SIROMAŠTVO U TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA

GLAS AMERIKE - VOA 20. IX. 2000. Središnja banka: Dramatičan porast siromaštva u tranzicijskim zemljama. Prilog Barryja Wooda. Svjetska je banka jučer objavila izvještaj koji pokazuje dramatičan porast siromaštva u tranzicijskim zemljama Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog saveza. Barry Wood javio se iz Praga, gdje uskoro počinje godišnji skup Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Novi izvještaj Svjetske banke pokazuje da, deset godina nakon pada komunizma, 21 posto stanovnika zemalja Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza živi u apsolutnom siromaštvu, odnosno, od manje od tri dolara dnevno. 1988., u doba komunizma, samo je dva posto stanovnika ovog područja živjelo u dubokom siromaštvu. Prema Svjetskoj banci, uvjeti života znatno se razlikuju od zemlje do zemlje, kao i u pojedinim područjima u svakoj zemlji. Situacija je najgora u području Kavkaza i središnjoj Aziji. Ali, čak i u Rusiji, 19 posto stanovnika živi u dubokom siromaštvu. U Tadžikistanu, u siromaštvu živi 68, a u Moldaviji - 55 posto stanovnika. Ana Revenga jedan je od autora izvještaja Svjetske banke. Prema njezinim riječima, porast siromaštva popraćen je golemim jazom u distribuciji prihoda. = U pojedinim zemljama, jaz u raspodjeli dohotka je umjeren, dok drugima dogodila temeljita preraspodjela dohotka. U zemljama poput Rusije, dohodak je sve manji, pa i siromašni zbog toga zarađuju sve manje. Ova je pojava u velikoj mjeri utjecala na širenje siromaštva. Prema riječima gospođe Revenga, porast siromaštva najviše pogađa djecu. Dužnosnica Svjetske banke ističe da su u pojedinim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza sustavi socijalne zaštite doživjeli potpuni kolaps. U izvještaju se kao glavni uzrok porasta siromaštva navodi gospodarska recesija. U Rusiji, na primjer, proizvodnja je pala za pedeset posto u odnosu na posljednje godine komunizma. Johannes Linn, dopredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, kaže da je Svjetska banka i sama počinila nekoliko pogrešaka u odobravanju zajmova za to područje: = Prije svega, mislim da smo podcijenili slabost institucija sučeljenih s institucionalnim promjenama u tranzicijskim zemljama. Pogotovo smo podcijenili razmjere korupcije, koje tek sada počinjemo u potpunosti otkrivati. U izvješću se jasno navodi da gospodarstva baltičkih zemalja i zemalja središnje Europe ostvaruju relativno dobre rezultate u tranziciji. Međutim, čak i u Poljskoj, u kojoj se reforme provode prilično brzo, siromaštvo je danas veće nego što je bilo 1991. U izvješću Svjetske banke nadalje se ističe potreba za borbom protiv korupcije, uz objašnjenje da postoji izravna veza između raširenosti korupcije i siromaštva. Svjetska banka priopćava da će, u okviru vlastitih programa za borbu protiv korupcije, povećati zajmove za poboljšanje pravosudnih sustava u zemljama regije. U izvješću naslovljenom 'Kako učiniti tranziciju prihvatljivom za sve', ističe se da apsolutnog siromaštva, mjerenog prema minimalnom prihodu od dva dolara i 15 centi dnevno, u mnogim zemljama središnje Europe gotovo da i nema. Međutim, u izvješću se također ističe da u tom području apsolutnog siromaštva ima, i da bi ono trebalo predstavljati razlog za ozbiljnu zabrinutost, baš kao i u Zapadnoj Europi i Sjedinjenim Državama. U usporedbi tranzicijskih zemalja po postotku stanovništva koje živi u apsolutnom siromaštvu, Hrvatska se našla na začelju - u skupini zemalja u kojoj je takav postotak zanemariv. Bolje rezultate postigle su samo Republika Češka i Slovenija, dok se na vrhu liste Tadžikistan s gotovo sedamdeset posto stanovnika koji žive u siromaštvu. Kada je riječ o razlikama u dohotku, izvješće Svjetske banke pokazuje da je u proteklih pet godina taj kvocijent za Hrvatsku zapravo nešto niži nego u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Hrvatska je opet - zajedno s Republikom Češkom, Mađarskom, Slovenijom i Poljskom ušla u skupinu zemalja, u kojima su te promjene manje nego u drugim zemljama Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza. (VOA)