RUSIJA-SEGODNJA OD 19.9.00.O OBAVJEŠĆIVANJU U RF

RUSIJA SEGODNJA 19. IX. 2000. Državno-informacijska okomica "Pojava doktrine o informacijskoj sigurnosti u Rusiji jako je simboličan događaj. Nakon desetljeća informacijske otvorenosti, 'nadležna tijela' skupila su dosta primjedaba na državnu politiku na tom području. Nagli razvoj informacijskih sustava doista na dnevni red stavlja pitanje o informacijskoj sigurnosti zemlje. Tog problema postaju svjesni u svim razvijenim demokracijama i nema ništa nova u samom njegovu postavljanju. 'Novost' je u načinu odgovora na izazove informacijskog stoljeća koji se nudi u doktrini. Prema mišljenju stručnjaka iz centra Carnegie Andreja Rjabova, 'sasvim naravna težnja da se jamči sigurnost informacijskih sustava prerasta u pokušaj da se nadzire sadržaj informacijskih tokova, što je u potpunosti nerealno'. Nada u podržavljenje glasila i njihovo podređivanje birokratskom aparatu logično se uklapa u opći plan Kremlja o zauzeću čitavog političkog prostora. To zauzeće nije moguće bez nadzora nad informacijskim prostorom. Zato je doktrina, kako se kaže, u potpunosti u skladu s vremenom. Iza izjava o potrebi da se osiguraju ustavna građanska prava, o brizi za dobrobit zemlje, itd., sasvim se jasno nazire težnja da se podigne još jedna informacijska utvrda. Autori dokumenta sa žaljenjem pišu o kupnji strane televizijske tehnike i opreme za vezu, o tehnološkom kašnjenju Rusije za Zapadom, o prijetnji istiskivanja ruskih glasila s ruskog informacijskog tržišta, o 'odljevu mozgova' itd. U dokumentu su nabrojani svi postojeći i mogući problemi i prijetnje, zbog čega je iznimno maglovit i nejasan. Zapravo i nije riječ o doktrini, već o apokaliptičnoj slici pogibelji koje prijete zemlji, a koja može biti ideološko opravdanje za 'odlučne' postupke vlasti u tom pravcu. Autori dokumenta pozivaju se na zaštitu prava pojedinca i druge visoke ideale, ali polaze od potpuno pogrješne postavke. Uvjereni su da 'glazbu naručuje onaj tko je i plaća', stavljajući naglasak na profesionalnost i osobno novinarsko uvjerenje. Novinare promatraju samo kao oruđe u političkoj borbi. 'Državnici' koji su došli na vlast misle da 'oruđe' nije u pravim rukama. U stvari, sada je riječ o zamjeni privatnih vlasnika glasila anonimnim državnim aparatom. Kako je u razgovoru za list rekao Andrej Rjabov, 'to se pretvara u pokušaj da se stvori državna informacijska vertikala'. Istina, pri tome 'državu zamjenjuje vlada ili neko drugo tijelo izvršne vlasti'. Tako će glasilima upravljati skupina birokrata. I to na račun državne blagajne. To jest, nama će manipulirati za naše rođene novce. Lijepa budućnost. Također treba povesti računa o informacijskim apetitima drugih grana vlasti i ministarstava. Zašto Državna duma ima samo jedan 'parlamentarni sat', a ne jedan program, ili barem polovicu? A što je s novinama? Prelijepa su bila vremena kada su 'Izvestija' pripadala Vrhovnom sovjetu SSSR-a, 'Trud' sindikatima, 'Pravda' CK KPSS-u, itd. Danas je u modi oživljavati ono 'najbolje iz Sovjetskog Saveza'. Najteži je početak. Dakako, u Kremlju ne dijele svi ovakvo mišljenje. Andrej Rjabov misli da se 'zamisao o stvaranju džepnih poluoporbenih informacijskih holdinga temelji na shvaćanju da je prošlo vrijeme davanja sličnih informacija. Korisnici moraju imati, ako ne stvaran, barem prividan izbor. Kretanje putem najvećeg podržavljenja glasila neće biti uspješno'. Ta činjenica ulijeva stanovitu nadu. Ipak bi bilo puno bolje i za društvo i za državu, da građani imaju stvarnu, a ne prividnu mogućnost izbora", piše Avtandil Culadze.