DE-HR-IZBORI-Vlada-Gospodarstvo/poslovanje/financije RDW 19. IX. TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW19. IX. 2000.Pregled tiskaUoči predsjedničkih izbora ove nedjelje, komentatori nekoliko njemačkih dnevnih listova osvrću se na stanje u Srbiji.
'Stuttgarter Nachrichten' piše da bi Srbi trebali skinuti Miloševića s vlasti i napokon omogućiti pobjedu demokracije. Europska unija nudi novac i ukidanje sankcija. Od rezultata predsjedničkih izbora u Srbiji ovisi i stabilnost jugoistočne Europe. Sa zapadne točke gledišta bi odlazak Miloševića, kojeg se smatra najvećim čimbenikom nestabilnosti, bio više nego dobrodošao. Smije li se Europska unija miješati u to pitanje? Opravdava li cilj sredstvo? Na neki način - da. Europska unija mora artikulirati svoje stajalište. Ukoliko to ne učini, onda je sukrivac, zaključuje komentator lista 'Stuttgarter Nachrichten'. 'Fuldauer Zeitung' napominje da apelom biračima da demokratskim sredstvima sruše Miloševićev režim, ministri vanjskih poslova Europske unije poduzeli su još jedan pokušaj uvođenja političke promjene u Jugoslaviji. No ostaje otvoreno pitanje hoće obećanja o ukidanju sankcija i o gospodarskoj pomoći utjecati na birače. Već se jednom dogodilo - naime kad je bombardiranje snaga NATO-a
NJEMAČKI RADIO - RDW
19. IX. 2000.
Pregled tiska
Uoči predsjedničkih izbora ove nedjelje, komentatori nekoliko
njemačkih dnevnih listova osvrću se na stanje u Srbiji.
'Stuttgarter Nachrichten' piše da bi Srbi trebali skinuti
Miloševića s vlasti i napokon omogućiti pobjedu demokracije.
Europska unija nudi novac i ukidanje sankcija. Od rezultata
predsjedničkih izbora u Srbiji ovisi i stabilnost jugoistočne
Europe. Sa zapadne točke gledišta bi odlazak Miloševića, kojeg se
smatra najvećim čimbenikom nestabilnosti, bio više nego
dobrodošao. Smije li se Europska unija miješati u to pitanje?
Opravdava li cilj sredstvo? Na neki način - da. Europska unija mora
artikulirati svoje stajalište. Ukoliko to ne učini, onda je
sukrivac, zaključuje komentator lista 'Stuttgarter Nachrichten'.
'Fuldauer Zeitung' napominje da apelom biračima da demokratskim
sredstvima sruše Miloševićev režim, ministri vanjskih poslova
Europske unije poduzeli su još jedan pokušaj uvođenja političke
promjene u Jugoslaviji. No ostaje otvoreno pitanje hoće obećanja o
ukidanju sankcija i o gospodarskoj pomoći utjecati na birače. Već
se jednom dogodilo - naime kad je bombardiranje snaga NATO-a
promašilo svoj cilj, da je Zapad pogrešno zaključio kako će narod
sam srediti problem s Miloševićem. Tada se Zapad trebao sučeliti sa
svojom bespomoćnošću. Gledano s te točke gledišta, taj poziv
Europske unije je još jedan izraz nemoći prema jednom etničkom
sukobu kojeg do sada nisu uspjeli riješiti ni političari, a niti
vojnici. Znakovito je pri tome da ministri vanjskih poslova nisu
niti jednom poimence spomenuli 'njihovog kandidata' Koštunicu',
ističe 'Fuldauer Zeitung'.
O Schroederovoj inicijativi da se u škole uvede internet,
'Koelnische Rundschau' piše da inicijativa koju je jučer
predstavio Gerhard Schroeder nije prva takva inicijativa, ali ona
bi svejedno mogla biti vrlo korisna. Još 1996. godine tadašnji
savezni ministar znanosti Juergen Ruettgers pokrenuo inicijativu
priključivanja škola na internet, a 1999. je savezna Vlada
nastavila s tom akcijom. Pojedine savezne zemlje su također dale
svoj doprinos. U svim tim inicijativama su, za razliku od ove
jučerašnje Schroederove, bila odobrena i financijska sredstva. Bez
obzira na to, do danas tek svaka treća škola općeg obrazovanja ima
priključak na internet, a u nekim obrazovnim područjima ne pokazuje
se nikakva sklonost prema korištenju tog novog medija. Dakako da je
jedan dodatni impuls iz Berlina dobro došao, tim vise što on
uključuje kvalificiranje nezaposlenih, kao i daljnji razvoj rada
upravnih organa, ocjenjuje koelniski list.
'Berliner Kurier' piše da je savezni kancelar Gerhard Schroeder
opet ima sjajnu ideju: Internet za sve! Zvuči odlično i jest
odlično. No nešto ipak nedostaje. Svima je jasno kako Njemačka
treba novu informatičku tehnologiju kao riba vodu. No bez osnovnog
obrazovanja u školama i na sveučilištima internet ostaje za mnoge
samo jedna igračka. Internet znači korištenje informacija i
sklapanje poslova. Korištenje internetom bit će jednako tako bitno
kao znati čitati i pisati. No i tu se mora misliti dalekosežno. Bez
suvremenih sveučilišta, internet u školama nije od velike koristi.
Tko danas studira na našim sveučilištima, jednostavno je šokiran:
nedostaje novaca za brojne reforme. Internet za sve, to je zaista
dobro. No pravilnije bi bilo reći: Internet je dobra stvar, ali bez
suvremenih sveučilišta ostaje samo krpa na zakrpi. Njemačka treba
internet i adekvatna sveučilišta."
'Dresdener Neuste Nachrichten' nešto je skeptičniji prema
korištenju interneta i e-maila i piše da obrasci ponašanja i navike
koje su se desetljećima uvriježile ne mogu se preko noći
promijeniti, pogotovo ne vladinim dekretom. Još će proći mnoge
godine dok će šefovi, samo po sebi razumljivo, prvo pregledati
svoje e-mailove, kao što danas prelistavaju pristiglu postu. Neki
nefleksibilni i neljubazni službenik neće se preko noći
promijeniti samo zato sto je prema planu određeno da od 2005. godine
svoje usluge građanima pruža preko interneta. Nezaposleni, koji
više ni ne čitaju oglase niti šalju molbe, neće od danas do sutra
tražiti posao preko interneta. Inicijativa D 21 može stvoriti
preduvjete da korištenje interneta ne bude financijska ili duhovna
povlastica. Da bi internet postao dio općeg obrazovanja, on mora
postati dio svakodnevnice, napominje 'Dresdner Neuste
Nachrichten'.
(RDW)