ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić ocijenio je današnju odluku Europske unije o "asimetričnoj" liberalizaciji trgovinskog režima s Hrvatskom najznačajnijim političkim i gospodarskim potezom EU prema
Hrvatskoj. To znači, objasnio je, jednostranu liberalizaciju vanjske trgovine između EU i Hrvatske, čime je omogućen izvoz iz Hrvatske u EU bez carine i bez kvota za gotovo sve industrijske proizvode, osim tekstilnih, i za većinu poljoprivrednih proizvoda, osim za ribe i riblje proizvode, vino i baby-beef.
ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić
ocijenio je današnju odluku Europske unije o "asimetričnoj"
liberalizaciji trgovinskog režima s Hrvatskom najznačajnijim
političkim i gospodarskim potezom EU prema Hrvatskoj. To znači,
objasnio je, jednostranu liberalizaciju vanjske trgovine između EU
i Hrvatske, čime je omogućen izvoz iz Hrvatske u EU bez carine i bez
kvota za gotovo sve industrijske proizvode, osim tekstilnih, i za
većinu poljoprivrednih proizvoda, osim za ribe i riblje proizvode,
vino i baby-beef.#L#
"Hrvatski izvoznici dobili su mogućnost izvoza svojih proizvoda na
tržište EU bez bilo kakvih ograničenja i bez plaćanja carine, a
istovremeno Hrvatska ima pravo zadržati sa svoje strane važeće
carine i važeći carinski režim za europske proizvode", kazao je
Fižulić u izjavi za Hinu i HTV.
Ministri vanjskih poslova Europske unije danas su donijeli odluku o
"asimetričnim" trgovinskim mjerama kojima bi se potaknuo izvoz iz
Hrvatske, BiH i Albanije. Tom odlukom carine i kvote ukinute su za
95 posto proizvoda, a do sada su se one odnosile na oko 80 posto
proizvoda.
Trgovinskim povlasticama obuhvaćeno je i Kosovo, a nove se mjere
odnose i na aluminij koji se proizvodi u Crnoj Gori.
Danas usvojene mjere bit će na snazi do kraja 2002. godine.
"To je politička gesta koja omogućuje zemljama, među kojima je i
Hrvatska, da se na brži način priključe vlaku koji definitivno i
nepovratno ide u EU", kazao je Fižulić komentirajući odluku EU-a o
dodatnim trgovinskim povlasticama Hrvatskoj i nekim drugim
balkanskim zemljama.
Trgovinske se povlastice odnose na gotovo sve industrijske
proizvode, odnosno znače ukidanje carina i carinskih plafona za
npr. umjetna gnojiva, proizvode metalne industrije, namještaj,
obuću, aluminijske proizvode, električne motore i generatore,
predmete od kože.
Mjere se ne odnose jedino na tekstil i tekstilne proizvode, koji su
važan segment hrvatskog izvoza na tržišta EU-a, a koji za sada
ostaje u postojećem režimu plafona.
Ministar Fižulić podsjetio je da je Hrvatska prvi put ove godine,
zajedno s BiH, dobila mogućnost izvoznih kvota za tekstil za
pristup tržištima EU. Nažalost, limiti i plafoni su takvi da su za
neke odjevne predmete praktično iskorišteni već na početku godine.
Nadamo se da će se o tekstilu intenzivno pregovarati narednih
nekoliko mjeseci i da će tekstil isto tako biti na režimu slobodnog
pristupa zemljama EU od 2001. godine, kazao je Fižulić.
Tržište EU za Hrvatsku je izuzetno značajno, o čemu govori podatak
da se po oko 55 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza i uvoza odnosi
na to tržište. Od ukupnog izvoza od 2,2 milijarde dolara u prvih
šest ovogodišnjih mjeseci na zemlje EU odnosi se 1,2 milijarde
dolara, dok je od 3,7 milijardi dolara uvoza, roba za 2,1 milijardu
dolara u Hrvatsku uvezeno iz zemalja EU.
(Hina) bn ds