NJ 15.IX.-FAZ-KAZNE ZA NEDJELA

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 15. IX. 2000. Kazna za nedjela u 'domoljubnoj borbi' "Pokop Ivana Levara 31. kolovoza nije bio velik događaj. Ispraćaju u Gospiću nazočilo je možda stotinu ljudi. U malom gradu i selima u okolici nekih 150 kilometara jugozapadno od Zagreba, živi oko 25 tisuća ljudi. Po zadnjem popisu stanovništva u cjelovitoj Jugoslaviji 1991., od njih su oko dvije trećine bili Hrvati a jedna trećina Srbi. Danas na tom području žive tek malobrojni Srbi. Općina Gospić pripada regiji Lici. Lika se, odvojena od Jadrana krševitim planinskim lancem Velebitom, prostire od Plitvičkih jezera na sjeveru do Knina na jugu. Lika je lijepa brdovita pokrajina s gustim tamnim šumama na sjeveru i svijetlim visoravnima na jugu. No o Lici se proteklog desetljeća nije govorilo zbog njezinih ljepota. U Hrvatskoj je bio rat a u Lici su se vodile neke od najsilovitijih bitaka. Samo nekoliko kilometara istočno do Gospića od kraja 1991. do sredine 1995. protjecala je bojišna crta s međunarodno nepriznatom 'republikom srpskom krajinom' (RSK), državom koju su proglasili Srbi u Hrvatskoj. Iz RSK-a su 1991. protjerani gotovo svi Hrvati. U kolovozu 1995. su naprotiv Srbi morali bježati pred hrvatskom vojskom koja je napredovala. Ivan Levar, ubijen 18. kolovoza, kasna je ratna žrtva. Raznijela ga je ručna granata koju su nepoznati počinitelji bacili na njegovu kuću. Ivan Levar, star 46 godina, rođen je u Gospiću, cijeli je svoj život proživio u Gospiću i u Gospiću je na posljetku morao umrijeti. Za nekoga poput Ivana Levara stotinjak nazočnih na sprovodu je malo - bilo bi normalno pet do deset puta toliko. Jesu li se ljudi bojali ili su možda imali nešto protiv Levara? Iz Zagreba je ipak došlo malo izaslanstvo vlade i jedan predstavnik predsjednikova ureda. Hrvatska je vojska položila vijenac. No nije bilo nikakvih govora. Svećenik je govorio samo uobičajene kratke rečenice. Levarova udovica Vesna izjavila je novinarima da su joj se policajci iz grada poslije krvavoga čina više puta smijali u lice. Ivan Levar vjerojatno je morao umrijeti, jer je 1997. pred Međunarodnim sudom za ratne zločince za bivšu Jugoslaviju u Haagu dao izjavu. Izvijestio je o zločinima koje su navodno počinili pripadnici hrvatske vojske početkom rata 1991. u Gospiću i okolici nad srpskim civilima. Levar, u ono doba i sam vojnik hrvatske vojske, bio je možda najvažniji svjedok suda za razjašnjavanje tih ratnih zločina. Levar je svoje optužbe i javno ponavljao, čak je naveo i imena onih koji su po njegovu uvjerenju odgovorni za ubojstvo oko stotinu Srba: Tihomir Orešković i Mirko Norac koji su u ono doba bili vojni zapovjednici u Gospiću. Do utorka ovoga tjedna vjerojatni su se ratni zločinci u Hrvatskoj mogli osjećati relativno sigurnima. Budući da se rat protiv secesionističkih Srba i za oslobođenje tih okupiranih područja drži pravednim i domoljubnim, ratni zločini koje su pri tomu činili Hrvati ostali su potisnuti - i nekažnjeni. Oni koji su se, osobito u eri 'utemeljitelja države' Tuđmana do konca 1999. ipak usudili progovoriti o tomu, ubrzo su oklevetani kao izdajice hrvatske stvari. Uhićenje najmanje 15 ljudi u utorak, među njima i visoko rangiranih časnika vojske i tajne službe, u tijeku očito dulje planirane racije, moglo bi značiti nešto poput početka nove ere u Hrvatskoj u ophođenju s 'vlastitim' ratnim zločincima. Doduše, lijevo liberalna koalicijska vlada koja je na vlasti od početka godine, pod predsjednikom Mesićem i premijerom Račanom, već je iz hrvatskog zatvora izručila u Haag osumnjičenog Naletilića zvanog 'Tuta' i općenito usko surađuje sa sudom. No za tako presudan udarac ni vlada ni pravosudni organi do sada nisu imali hrabrosti. 'Napokon!' naslovio je dnevnik Novi list iz Rijeke u srijedu poslije uhićenja, a zagrebački Jutarnji list donio je naslov 'Lov na kriminalce'. Među uhićenima, o čijem točnom broju i identitetu vlasti još šute, navodno su i general Orešković kojega je optužio Levar kao i drugi djelatni vojni časnici iz Gospića. Očito su osumnjičeni da su sudjelovali u zločinima 1991. koje je opisao Levar kao i u ubojstvu nezgodnog svjedoka krajem kolovoza. Osim njih je vjerojatno uhićen i časnik tajne službe Milan Karić. Neovisno od toga, uhićeni su i generali Ivan Andabak i Ignac Koštroman koje traži haški sud. U Haagu bi trebali biti saslušani u svezi s ubojstvom muslimanskih civila u srednjebosanskom selu Ahmići, počinjenima u travnju 1993. Mogu se razlikovati tri različita kompleksa hrvatskih ratnih zločina: oni s početka rata u Hrvatskoj 1991., zatim s kraja hrvatskoga rata tijekom velikih ofenziva u svibnju i kolovozu 1995. i na posljetku oni koje su etnički Hrvati počinili nad srpskim i ponajprije muslimanskim civilima tijekom rata u susjednoj Bosni i Hercegovini. U Tuđmanovoj su eri u najboljem slučaju - i poslije dugog oklijevanja - uhićeni i izručeni Haagu osumnjičeni koji su dovedeni u vezu s trećim kompleksom. Kazneni progon ratnih zločina koje su na hrvatskom tlu počinili Hrvati, do sada je bio obavijen nekom vrstom nacionalnog tabua. Vlada svojim odlučnim djelovanjem ulazi u ne baš mali rizik. Udruge veterana prosvjeduju, ekstremističke organizacije čak su zaprijetile smrću predsjedniku Mesiću i premijeru Račanu. Vlada još ne pokazuje strah i najavljuje daljnja uhićenja. 'Hrvatska će postupati kao pravna država, sviđalo se to nekima ili ne', rekao je premijer Račan u utorak na večer na državnoj televiziji. Mnogo toga govori u prilog činjenici da većina Hrvata podupire tu 'obradu' prošlosti. No utjecaj 'stare garde' još je velik - osobito u vojsci, policiji i tajnoj službi, ali i u mjesnim upravama. Koliko velik, dokazuje jedva stotinjak nazočnih pokopu Ivana Levara iz Gospića" - piše Matthias Rueb.