FINANCIJSKI BILTEN 07.- 14. RUJNA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 07.- 14. rujna 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Hrvatska podiže svoj status u SECI-u 9. Vlada: Provjera podataka o osuđivanosti povratnika iz SRJ samo na nijihov zahtjev 10. Neobična rasprava odbora za ustav zastupničkog doma o Ustavnim promjenama 11. Sastanak Hrvatske udruge banaka i ministra Crkvenca 12. Ministar Crkvenac s izaslanstvom EBRD-a 13. Hrvatski gospodarski forum: Račan o orijentaciji Vlade 14. U prvom polugodištu Vraždinska banka ostvarila prihod od 89,1 milijuna kuna 15. Od 18. rujna u CROBEX-u Dalmatinska banka i Privredna banka Zagreb 16. Statistika 17. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u rujnu oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama 07. IX. 10.500.000 10.500.000 5,48 51.003.000 08. IX. 4.000.000 4.000.000 5,75 93.223.000 11. IX. 8.000.000 8.000.000 4,56 79.223.000 12. IX. 1.200.000 200.000 5,00 89.228.000 13. IX. 2.6200.000 2.120.000 6,89 71.123.000 14. IX. 4.500.000 3.000.000 4,33 - Dnevni prosjek 5.136.000 4.636.000 5,33 76.760.000 Ovaj je tjedan na Tržištu novca okarakterizirala vrlo slaba potražnja za novcem. Pritom je ponuda novca, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju, bila vrlo dobra. To pak govori u prilog činjenici da je likvidnost sudionika vrlo visoka. Tako je u petak u noćnom trgovanju ostvaren najmanji ovogodišnji noćni promet - 51 milijun kuna. To je pak uzrokom vrlo niskog ovotjednog noćnog prometa od svega 76,7 milijuna kuna. U takvim je tržišnim uvjetima i cijena novca pala. Tako je ona u noćnom trgovanju prosječno iznosila 2,68 posto, što je pad od 2,55 postotna boda u odnosu na tjedan ranije. U dnevnom je trgovanju ovoga tjedna trajalo zatišje. Naime, ostvaren je prosječni promet od svega 5,1 milijun kuna. Posljedica je to vrlo slabe potražnje za novcem, dok je ponuda novca bila dobra. Tako je primjerice u utorak ostvaren promet od svega 200 tisuća kuna. Pritom se cijena novca zadržala na uobičajenim razinama, te je njezina prosječna dnevna vrijednost ovoga tjedna iznosila 5,33 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke upisani su zapisi u iznosu od 277,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,79 posto, upisani su zapisi u iznosu od 156 milijuna kuna, dok je dva milijuna kuna pristiglih ponuda odbijeno. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,80 posto, upisani su zapisi u iznosu od 96,5 milijuna kuna. Također je na rok od 182 dana prihvaćeno 25 milijuna kuna pristiglih ponuda uz kamatu od 9,10 posto. Od 13. rujna vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,55 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 11. do 14. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 205 210 205 4.007.600 Pliva 450 464 451,90 1.839.976 Podravka 138,50 140 140 531.302 Viktor Lenac 75 75 75 3.750 Zagrebačka banka 0 1.429 1.520 1.430 29.495.057 Atlantska plovidba 31 31 31 310 Badel 1862 40 49 49 7.764 Hr. stambena štedionica 80 80 80 576.000 Istraturist 40 45 40 18.152 Jadran-turist 38 38 38 11.856 Karlovačka pivovara 320 330 320 98.790 Kraš 200 210 210 213.897 Privredna banka 75,07 79 77 44.575 Plava laguna 420 420 420 7.140 Riječka banka 105,50 111 110 299.107 Splitska banka 80 80 80 5.199 Sunčani Hvar 25 25 25 7.500 Tvornica duhana Zg. 700 700 700 68.600 Varteks 25,17 25,17 25,17 2.214 Zagrebačka banka E 1.069 1.100 1.100 824.957 Zagrebačka pivovara 900 900 900 4.500 Zlatni rat 22 30 30 19.100 Hr. zavod za zdr. osig.* 99,80 100,34 100,10 24.637.303 62.724.658 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od čak 62,7 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (29,4 milijuna), Dalmatinske banke (četiri milijuna), Plive (1,8 milijuna), te obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (24,6 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 22 dionice, a pritom je njih 11 izgubilo, dok ih je devet dobilo na vrijednosti. Neslavno je vodeće mjesto među gubitnicama, s gubitkom od 40 kuna, zauzela obična dionica Zagrebačke banke. Značajnije je, 20 kuna, potonula cijena dionice Hrvatske stambene štedionice. Slijedila ju je, s padom cijene od 14 kuna, dionica Arenaturista. Dionica pak Plive pojeftinila je 12,1, Dalmatinske banke sedam, a Viktora Lenca pet kuna. Pad cijene od četiri kune zabilježila je dionica Istraturista, dok je cijena dionice Atlantske plovidbe niža 1,5, a Privredne banke Zagreb 1,1 kunu. Na kraju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune, našle su se dionice Jadran-turista i Sunčanog Hvara. Na listi dobitnica pak vodeće je mjesto, s dobitkom od 100 kuna, zauzela dionica Zagrebačke pivovare. Značajnije je, 60 kuna, poskupila dionica Zagrebačke banke serije E. Slijedila ju je, s rastom cijene od 24 kune ili više od 95 posto, dionica Badela 1862. Rast cijene od deset kuna zabilježile su dionice Plave lagune i Zlatnog rata, dok je cijena dionice Splitske banke viša šest kuna. Dionica pak Karlovačke pivovare poskupila je 4,93, a Riječke banke dvije kune. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od 60 lipa, našla se dionica Varteksa. I cijena obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pala je ovoga tjedna za 0,20 postotnih bodova od nominale. Ponajviše zahvaljujući padu cijena obične dionice Zagrebačke banke i Plive, CROBEX indeks potonuo je u odnosu na tjedan ranije 16 bodova, te sada iznosi 839 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 11. do 14. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 400 550 550 8,850 Chromos Samobor 440 440 440 1.320 Ericsson-Tesla 185 200 200 176.312 Hoteli Rabac 30,01 31,18 30,01 42.682 Jadranski naftovod 1.100 1.100 1.100 11.000 Kraš 203 203 203 10.150 Plava laguna 380 380 380 760 Riviera 80 83 80 12.741 Štedionica Sonic-P-A 500 500 500 2.000 Tankerska plovidba 110 110 110 12.210 PIF Dom 17,55 18,00 17,55 325.410 PIF Expandia 18,82 19,05 18,92 375.689 PIF Pleter 11,06 11,15 11,07 207.874 PIF Slavonski 8,90 10,50 10,50 196.159 PIF Sunce 8,01 8,30 8,05 89.202 PIF Središnji nacionalni 16,00 16,90 16,00 102.858 PIF Velebit 14,34 14,60 14,60 375.943 1.951.175 Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet od svega 1,9 milijuna kuna, a aktivno je bilo 17 dionica. Pritom je njih sedam izgubilo, dok su tek tri dionice dobile na vrijednosti. Najviše je, 40 kuna, potonula cijena dionice Plave lagune. Slijedila ju je, s gubitkom od 27 kuna, dionica Kraša. I dionice šest PIF-ova ovoga su tjedna izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda pala jednu kunu. Dionica pak Dom fonda pojeftinila je 55, Expandia fonda 48, a fonda Sunce 20 lipa. Na kraju liste gubitnica, s gubitkom od šest odnosno pet lipa, našle su se dionice Velebita te Pletera. Od dobitnica pak najviše je, 50 kuna, poskupila dionica Jadranskog naftovoda. Cijena dionice Slavonskog fonda porasla je 1,4 kuna, dok je cijena dionice Ericsson-Tesle viša jednu kunu. VIN indeks, u odnosu na tjedan ranije, porastao je četiri boda. Tako on sada iznosi 378 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 07. rujna 14. rujna Promjena u % New York/DJIA 11.259,87 11.087,47 -1,53 Tokyo/Nikkei 16.300,46 16.213,28 -0,53 London/FTSE-100 6.689,20 6.555,50 -1,99 Frankfurt/DAX 30 7.373,34 7.048,50 -4,40 Snažan dolar te visoka cijena sirove nafte, koja povisuje troškove energije, uz već ionako visoke kamatne stope, po ocjeni većine analitičara i ulagača, negativno će utjecati na rezultate poslovanja američkih kompanija u trećem tromjesečju. U očekivanju loših poslovnih izvješća, na što upućuju i mnoge kompanije koje su već objavile upozorenja svojim dioničarima u kojima ocjenjuju da će ranije planirane dobiti biti puno niže, većina ulagača ili prodaje dionice ili čeka daljnji razvoj situacije. Značajnije su izgubile na cijeni dionice tehnološkog, medijskog i telekom sektora. Donekle su ovoga tjedna ojačale dionice financijskog sektora, pod utjecajem najava da će se J.P.Morgan udružiti s jednom investicijskom kućom, te maloprodajnih tvrtki, također zbog najavljenih investicija. Vrijednost indeksa Dow Jones u tom je razdoblju pala 1,53 posto, na 11.087 bodova. Najveći gubitnik bio je ovoga tjedna Mc'Donalds, čije su dioncie pale na najnižu razinu u zadnje dvije godine nakon najave da taj svjetski lanac restorana brze prehrane očekuje manju dobit. Iz istoga razloga je značajnije smanjena cijena dionica IBM- a. Veći pad je zabilježen i kod cijena Hewlett-Packarda, nakon što je objavljeno da za savjetodavne usluge PreicewaterhouseCoopersu mora platiti otprilike 18 milijardi dolara. Na Tokijskoj burzi je početkom tjedna objavljen podatak o porastu BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju za 0,1 posto, koji je većina tržišnih sudionika izgleda odavno percepirala, pa to nije značajnije obilježilo trgovanje. Čak usprkos tom podatku, koji upućuje na daljnji oporavak i jačanje japanskog gospodarstva, zabilježen je pad cijena tehnoloških i telekom dionica, uglavnom pod utjecajem američkog Nasdaqa. Čini se da je porast BDP-a bio nedovoljan kako bi anulirao nedavno objavljen podatak o padu japanskog kreditnog rejtinga te najave za povećanjem ovogodišnjeg budžeta za čak tri bilijuna jena. U ponedjeljak je indeks Nikkei izgubio čak 370 bodova, što je najveći pad od 21. kolovoza. No, u proteklih je sedam dana njegova vrijednost smanjena tek 0,53 posto, odnosno on sada vrijedi 16.213 bodova. Ipak, po ocjeni analitičara, to nije zabrinjavajuće, jer je ovo oduvijek razdoblje godine kada je potražnja za dionicama niska. Oni ne očekuju da vrijednost indeksa padne u sljedećih nekoliko tjedana ispod 16 tisuća, jer očekuju dobre rezultate poslovanja japanskih kompanija u trećem tromjesečju. Ovotjedni gubitak na europskim burzama najvećim je dijelom posljedica pada cijena tehnoloških, medijskih i telekom dionica. Dosad je taj sektor izgubio polovinu dobitaka ostvarenu tijekom kolovoza. Tek je farmaceutski sektor zabilježio skok cijena dionica, budući da ulagači koji povlače novac iz dionica kompanija tzv. nove ekonomije smatraju da je farmaceutika najbolja zamjena, koja će im omogućiti solidnu zaradu. Ovoga je tjedna zabilježen i rast cijena energetskog sektora, jer je cijena nafte na svejtskom tržištu i nadalje visoka. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je gotovo dva posto, na 6.555 bodova, a frankfurtski DAX čak 4,40 posto, na 7.048 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 07. rujna 14. rujna Promjena u % Euro/USD 0,8712 0,8643 -0,79 Euro/JPY 91,59 92,81 1,33 USD/JPY 105,08 107,55 2,35 Euro je ovoga tjedna ponovno izgubio na vrijednosti prema dolaru, zabilježivši u jednom trenutku najnižu razinu dosad, tek 0,855 dolara. Od svog uvođenja, u siječnju 1999. njegov je tečaj pao prema američkoj valuti čak 27 posto. No, u četvrtak je Europska središnja banka (ECB) najavila da će započeti prodaju stranih valuta za euro, kako bi pripomogla svojoj valuti, što ne smatra otvorenom intervencijom na deviznom tržištu. Procijenjuje se da ECB ima otprilike 260,9 milijardi eura vrijedne rezerve stranih valuta. Takva je odluka iznenadila devizna tržišta i omogućila blagi oporavak eura prema dolaru, koji je tako u zadnjih tjedna dana izgubio tek 0,79 posto svoje vrijednosti i stoji 0,8643 dolara. No, prema japanskom jenu je ojačao 1,33 posto, na 92,81 jen. Uz to, glavni ekonomist ECB-a Otmar Issing danas je u Financial Timesu objavio u svom članku da su izgledi za stabilan gospodarski rast u euro zoni najbolji u zadnjih 20 godina. Po njemu, kretanje dugoročnih kamatnih stopa te ostale indikacije upućuju na to da ECB vodi stabilnu i ispravnu monetarnu politiku. A osvrčući se na ono čega se ulagači najviše pribojavaju, da je u Europi riječ o gospodarskom rastu uz jačanje inflatornih pritiska, Issing je upozorio da snažan gospodarski rast bez inflacije nije moguć bez strukturalnih reformi, koje još treba provesti, a to će u konačnici ponovno ojačati poziciju eura na deviznim tržištima. Također, danas su iz ECB-a ocijenili da evenutalna odluka Danske da se ne priključi monetarnoj uniji neće negativno utjecati na euro. Zasad su, naime, u očitom vodstvo oni koji smatraju da Danska ne bi trebala uvesti euro. Referendum o tome najavljen je za kraj ovoga mjeseca. U proteklih je tjedan dana američki dolar ojačao prema jenu za čak 2,35 posto, na 107,55 jena za dolar. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 08. - 15. rujna 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 08. rujna 15. rujna u % Euro 1 7,5481 7,5256 -0,29 DEM 1 3,8593 3,8478 -0,29 USD 1 8,6920 8,6730 -0,21 GBP 1 12,4907 12,2747 -1,72 JPY 100 8,2565 8,0886 -2,03 ATS 1 0,5485 0,5469 -0,29 ITL 100 0,3898 0,3886 -0,30 CHF 1 4,8785 4,9248 0,94 SIT 100 3,6197 3,6019 -0,49 Na tečajnici HNB-a u zadnjih je tjedan dana pala vrijednost svih inozemnih valuta prema kuni, osim švicarskog franka koji je ojačao 0,94 posto. Najveći gubitnik svakako je bio japanski jen, čija je cijena pala 2,03 posto. Značajniji pad vrijednosti zabilježila je britanska funta, 1,72 posto, dok je cijena američkog dolara 0,21 posto niža. Cijena njemačke marke u tri je tjedna oslabila 0,52 posto. I tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire su otprilike 0,52 posto niži. Slovenski tolar, pak, gubi na vrijednosti već 16. tjedan. U tom je razdoblju oslabio čak 4,08 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 400 milijuna kuna. No, budući su pristigle ponude u većem iznosu, ostvaren je iznos emisije od 545,5 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,031 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,031 kunu, uz kamatu od 8,5 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,031 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 16,36 posto. Također su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 246,3 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,805 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od devet posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,805 kuna, uz kamatu od devet posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,805 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od devet posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 61,83 posto. Također su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 16 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 95,251 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od deset posto. Najniža je ponuđena cijena bila 95,251 kunu, uz kamatu od deset posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 95,251 kunu pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od deset posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je pak iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,481 milijardu kuna. Od toga je 1,584 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 787,5 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 110 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 19. rujna. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 42 dana. 8. Vlada: Hrvatska podiže svoj status u SECI-u Republika Hrvatska će svoj status u okviru SECI-a (Incijativa za suradnju u jugoistočnoj Europi) podići sa sadašnjega statusa "aktivnog promatrača" u status "države sudionice". Odlučeno je to na sjednici hrvatske Vlade učetvrtak, koja je ovlastila zamjenika premijera Gorana Granića da o toj odluci pismom obavijesti čelnike SECI-a. SECI je američka inicijativa pokrenuta 1996., a s ciljem stabilizacije regije kroz pomoć stranog kapitala i poticanje suradnje zemalja Jugoistočne Europe, podsjetila je zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec. U okviru SECI-a do sada su potpisani Memorandum o razumijevanju o olakšanju trgovine i transporta, te Memorandum u razumijevanju o spriječavanju i suzbijanju prekograničnog kriminala s Poveljom o organizaciji i djelovanju regionalnog centra SECI-a za suzbijanje prekograničnog kriminala. Vlada je danas odlučila taj memorandum i povelju u obliku zakonskog prijedloga uputiti na potvrđivanje Saboru. Ti, kao i budući programi, imat će pomoć Svjetske banke, istaknula je Cvjetković-Kurelec. Hrvatska se, dodala je, tijekom ove godine više puta opredijelila za suradnju u okviru SECI-a i odlučila unaprijediti svoje čanstvo u status punopravne članice. Ova Vlada, istaknuo je zamjenik premijera Granić, nema kompleksa, straha upuštati se u regionalnu suradnju, ne dovodeći u pitanje nacionalne interese. Vlada je na završne pripreme razvojnoj banci Vijeća Europe uputila prijedlog projekta "Obnova kulturne baštine - franjevački samostan Mala Braća u Dubrovniku", koji bi ta banka financirala zajmom od devet milijuna kuna. To je polovica iznosa potrebnog za cijeli program, dok bi se ostatak financirao iz više izvora. Primjerice iz državnog proračuna bi se osiguralo oko 7,5 milijuna kuna. Predstavnici razvojne banke Vijeća Europe trenutno su u posjetu Hrvatskoj, a bili su i u Ministarstvu financija. Došli su s odobrenjem o 135 milijuna eura dodatnoga kredita za područje društvenih djelatnosti i socijale izvijestio je ministar financija Mato Crkvenac. Vladin ekonomski i politički program ocjenjuju jednim od najuspješnijih varijanti tranzicijske politike, kazao je Crkvenac, ističući da je riječ o važnoj financijskoj instituciji koja konkretnim projektima podržava Vladin program i ukupne aktivnosti. Premijer Ivica Račan naglašava kako i to pokazuje da se određeni napori Vlade, početni rezultati koje postiže Hrvatska, prepoznaju u inozemstvu, da to Hrvatskoj otvara vrata za bržu i korisniju suradnju sa svijetom. Sa zadovoljstvom je podsjetio na činjenicu da je Hrvatska značajno popravila položaj na listi zemalja po korupciji. Ali nismo još uvijek zadovoljni, možemo i moramo bolje, poručio je Račan. Vlada je na svojoj sjednici prihvatila i prijedlog o pokretanju postupka za sklapanje ugovora s Vladom BiH o plovidbi, obilježavanju i održavanju na unutarnjim plovnim putovima. Kako je turistička sezona u padu, a oporavila se i domaća proizvodnja svinjetine, Vlada je ponovno uvela količinske carine na uvoz svinjskoga mesa (od 1 kune po kilogramu za odojke do 4,20 kuna po kilogramu za kare bez masnoća). 9. Vlada: Provjera podataka o osuđivanosti povratnika iz SRJ samo na nijihov zahtjev Na svom zatvorenom dijelu sjednice održanom u četvrtak, hrvatska Vlada zadužila je Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave da provjeru podataka o osuđivanosti, kao i o vođenju kaznenih postupaka protiv povratnika iz SRJ i BiH ubuduće obavlja samo na izričit zahtjev tih osoba. U priopćenju iz Ureda Vlade za odnose s javnošću se navodi da su osobe koje se žele vratiti iz SRJ u Hrvatsku podnosile zahtjev za povratak, te je na upit Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice, Ministarstvo pravosuđa obavljalo provjeru podataka o osuđivanosti, a u suradnji sa županijskim i općinskim sudovima i o vođenju kaznenoga postupka i primjeni Zakona o oprostu. Podaci su se dostavljali UNHCR-u i Upravi za progranike. Cijeli postupak provodio se na molbu UNHCR-a u svrhu provedbe Vladinog programa povratka i zbrinjavanja povratnika, izbjeglica i raseljenih osoba. Budući da se dosadašnja procedura protivi odredbama Kaznenog zakona, Vlada je zaključila da će se provjere ubuduće obavljati samo na izričit osobni zahtjev povratnika. Vlada je Ustavnome sudu uputila mišljenje da ne prihvati prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava i Zakona o platnom prometu, a predložila mu je i produženje roka prestanka važenja Zakona o stambenim zadrugama do 31. prosinca 2000. Za privremenoga upravitelja Hrvatskog geodetskog instituta Vlada je imenovala Nevija Rožića. Razriješen je dužnosti ravnatelja Nacionalnog parka Mljet Marin Perković, a za v.d. ravnateljicu imenovana je Marija Nobilo. Ravnateljem Nacionalnog parka Plitvička jezera na temelju provedenoga natječaja imenovan je Anđelko Kružičević. Vlada je imenovala nove članove Hrvatske skupine Zajedničke komisije za provedbu Ugovora o određivanju graničnih prijelaza između RH i BiH. 10. Neobična rasprava odbora za ustav zastupničkog doma o Ustavnim promjenama Iako je to već ranije učinjeno, članovi matičnog parlamentarnog odbora raspravljali su u četvrtak o potrebi objedinjavanja prijedloga radnih skupina Predsjednika Republike i 'šestorke' za promjenu Ustava, rastavši se neobavljena posla. Članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma dobili su, naime, za sjednicu materijale, među kojima i predložak u kojemu su objedinjeni prijedlozi radnih skupina. No, bez obzira na to, gotovo su se tri sata ponašali kao da im to nije poznato, a predsjednik Odbora Mato Arlović tek je na kraju sjednice rekao da će za daljnju raspravu poslužiti upravo tekst kojega svi imaju pred sobom. Redakturu teksta, naziva "Prijedlog nacrta izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske", izradio je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Na sjednici je rekao kako se zalaže za "puni opseg reforme" i zatražio od Odbora da se očituje o tome. Predsjednik Odbora Mato Arlović rekao je kako bi promjene Ustava mogle biti okončane do studenoga. Na sjednici je došlo i do manjeg iskrenja između Arlovića i ministra Ivaniševića, koji je ocijenio nepristojnom nakanu predsjednika Odbora da se o tekstu dvaju objedinjenih prijedloga Ustavnih promjena raspravlja bez njegovih autora. Odluku o pristupanju promjeni Ustava donio je Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora 15. srpnja, a na prijedlog Vlade i uz supotpis Predsjednika Republike. Vladajućoj koaliciji bit će potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika da bi osigurala promjene Ustava, jedno od glavnih predizbornih obećanja šestorke. 11. Sastanak Hrvatske udruge banaka i ministra Crkvenca Članovi Izvršnog odbora Hrvatske udruge banaka (HUB) održali su u utorak sastanak s ministrom financija Matom Crkvencom i njegovim suradnicima, nastavljajući tako suradnju s ciljem učvršćivanju stabilnosti bankovnog sustava, priopćili su iz HUB-a. Kao najvažnije aktivnosti potrebne za izvršenje tog cilja predstavnici HUB-a izdvojili su poboljšanje djelovanja pravne države, u svrhu poboljšanja likvidnosti gospodarstva te djelotvornijeg provođenja stečajnih postupaka. U tu je svrhu dogovoreno organiziranje sastanka s Ministarstvom pravosuđa, kako bi se utvrdile aktivnosti potrebne za veću učinkovitost i transparentnost pravnih postupaka. Također, ističu u HUB-u, poslovne banke su potvrdile spremnost da sudjeluju u rješavanju problema isplate preostale osigurane štednje te su već raspravile i moguće načine njihove isplate, a od Ministarstva financija očekuju da na temelju toga predloži konkretan plan. Predstavnici Ministarstva i banaka suglasili su se i o potrebi suradnje banaka s Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga, s ciljem definiranja stabilnog sustava osiguranja buduće štednje, koji bi trebao biti temeljen na iskustvima zemalja Europske unije. Osim spomenutih aktivnosti u HUB-u su predložili i nekoliko izmjena zakona koji imaju izravni utjecaj na bankarstvo. Među njima je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu u zemlji, koji je već u fazi prijedloga, a koji bi trebao omogućiti dovršenje reforme platnog prometa zacrtane još prije pet godina. Tome bi trebalo potpomoći i skoro puštanje u rad Nacionalnog klirinškog sustava (NKS), koji je preduvjet da banke mogu preuzeti domaći platni promet za svoje komintente, odnosno tvrtke. Također, Hrvatsko je narodnoj banci upućen prijedlog izmjena Zakona o bankama, a na njegovoj izmjeni, očekuju u HUB-u, trebale bi aktivno sudjelovati i same banke. Bankari zahtijevaju i donošenje novog Zakona o sprečavanju pranja novca, koji će koristiti dosadašnja iskustva u RH, ali i zemalja EU. HUB izdvaja i privatizaciju poduzeća u državnom vlasništvu jer, kako ističe, hrvatske banke imaju potrebna znanja i resurse za sudjelovanje u privatizaciji, ne samo kao vjerovnici već i kao konzultanti, aranžeri i investitori. 12. Ministar Crkvenac s izaslanstvom EBRD-a Ministar financija dr. Mato Crkvenac i pomoćnik mr. Josip Kulišić razgovarali su u ponedjeljak u Ministarstvu financija s izaslanstvom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ministar Crkvenac je goste upoznao s aktualnim gospodarskim stanjem u zemlji te sa osnovnim ciljevima ekonomske politike nove Vlade. Najvažniji su ciljevi, kazao je Crkvenac, ubrzano zapošljavanje, što znači i ubrzani gospodarski razvoj, jačanje proizvodnje i posebno izvoza. Među najvažnijim ciljevima je i približavanje Europi, postizanje europskih standarda. Posebno je pri tome važno zadržati svekoliku stabilnost, i političku i ekonomsku i socijalnu - naglasio je Crkvenac. Gosti iz EBRD-a pohvalno su se izrazili o ekonomskoj politici nove hrvatske Vlade. Posebno su se zanimali za razinu javne potrošnje i načine na koji se ona planira u idućim godinama smanjivati u odnosu na BDP, te za tijek pregovora Hrvatske s MMF-om o eventualnom potpisivanju novog aranžmana, izviješćeno je iz Ministarstva financija. 13. Hrvatski gospodarski forum: Račan o orijentaciji Vlade Osnovna orijentacija Vlade je osigurati razvoj, prosperitet, i to unutrašnjim reformama koje nisu lake i ne mogu se brzo izvesti, te suradnjom sa svijetom. Istaknuo je to u utorak premijer Ivica Račan na Hrvatskom gospodarskom forumu. Forum, već tradicionalni susret i razgovor premijera i članova Vlade s gospodarstvenicima, tijekom Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma organizirali su Hrvatska gospodarska komora i Zagrebački velesajam. Premijer Račan ocijenio je da je u dosadašnjem radu Vlade nešto već učinjeno, naznačena perspektiva, ali da mnogo toga još treba učiniti i riješiti. A za to je potrebna suradnja svih, Vlade, gospodarstvenika i svih ostalih čimbenika, poručio je. Račan je istaknuo da je nova vlast, nakon izbora vrlo brlo doprinjela da Hrvatska iziđe iz međunarodne izolacije, ali smatra da to nije dovoljno iskorišteno i u gospodarskom smislu. Neke gospodarske pokazatelje u prvih šest mjeseci rada Vlade Račan je ocijenio ohrabrujućima - rast BDP-a od 4 posto u prvom polugodištu ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje, rast industrijske proizvodnje od 2,6 posto, rast izvoza od 10 posto, rekordnu ovogodišnju turističku sezonu. Država je smanjila svoje dugove koji su početkom godine iznosili više od 9,5 milijardi kuna. Ti su dugovi do sada smanjeni za 6,3 milijarde kuna, a do kraja godine planiramo vratiti i ostatak duga, kazao je Račan. Istaknuo je kako se u ovoj godini planira stopa rasta od 3 posto, a u idućoj 4 posto. Ne spadam u one koji licitiraju stopama, rekao je Račan zalažući se da se umjesto toga vidi kako da rast bude što brži i kvalitetniji. Premijer je posebno upozorio na problem nezaposlenosti a Vlada očekuje da do 2003. broj ukupno zaposlenih bude veći od 1,4 milijuna ljudi. To je najmanje 60.000 više nego ove godine, kazao je. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić gospodarstvenicima je poručio kako će uloga Vlade biti okrenuta stvaranju uvjeta za proizvodnju, održanju makroekonomske stabilnosti, pravne sigurnosti. Vođenje gospodarstva nije uloga države, već to trebaju rješavati mali i srednji poduzetnici, ljudi koji vode gospodarstvo, kazao je. Linić je objasnio da će Vlada zadržati ulogu u gospodarstvu samo u prijelaznom periodu, a to se odnosi na potrebu rješavanja nagomilanih i zatečenih problema javnih financija, problema nelikvidnosti. Posebno je istaknuo potrebu ubrzanja procesa privatizacije kako bi se Vlada i država izvukle iz vođenja gospodarstva. "Oko 740 društava koje su odgovornost ili vlasništvo države, pokazuju da država ne upravlja dobro, zato je zadatak privatizacija, "privatizacija", poručio je Linić koji očekuje da se država već iduće godine povuče iz toga portfelja. Linić je istaknuo kako Vlada smatra da brodogradnja, agrokompleks, metalska i aluminijska industrija imaju tržište u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Stoga je pozvao i gospodarstvenike i bankarski sektor da pokušaju naći zajednički model za konsolidaciju tih gospodarskih grana. Kao zadatke Vlade u stvaranju uvjeta za proizvodnju, Linić je istaknuo sniženje poreznog opterećenja i carina. Smanjenjem poreza i doprinosa, bez diranja plaća, možemo smanjiti cijenu rada i time povećati konkurentnost hrvatskog sopodarstva, rekao je. Linić je gospodarstvenicima uz ostalo rekao da inflacija ne bi smjela prijeći 5 posto, da bi kamatne stope do kraja godine mogle pasti ispod 10 posto a u borbi protiv korupcije najavio je i zakonski prijedlog o osnivanju posebnog odjela za borbu protiv korupcije. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić posebno se posvetio mjerama za poticanje izvoza i stranih ulaganja jer će to pomoći rješavanju osnovnog problema - nezaposlenosti. Ciljem u najkraćem roku, do konca 2001. godine, označio je i potrebu da 80 posto proizvoda bude u režimu slobodne trgovine. Predstavljajući radnu verziju i rezultate studijskih istraživanja, ministar financija Mato Crkvenac je prioritetnim u fiskalnoj reformi označio zadržavanje rashoda državnog proračuna u iduće tri godine na 50 milijardi kuna, a konsolidirane države na 75 milijardi kuna. Predstavljajući promjene u poreznom sustavu Crkvenac je najavio izradu općeg poreznog zakona čije bi novine bile davanje prava državi i poreznoj upravi da ispitaju izvore, poslovne i osobne, imovine svakog građanina. Najavio je i zakon o poreznim savjetnicima, o lokalnim porezima. Kod Zakona o porezu na dobit najavio je sniženje stope sa 35 na 25 posto, te zadržavanje zaštitne kamate od 3,5 posto. Kod poreza na dohodak planiraju se tri stope - 15, 25 i 35 posto, a ozbiljno se razmatra i uvođenje oporezivanja dividende. Smanjenjem stope poreza na dobit sam iznos dobiti bio bi veći pa bi, oporezuje li se dividenda sa 15 posto, dioničari dobili samo 1,25 posto manje od dividende nego prošle godine, objasnio je Crkvenac. Zahvati u području fiskalne politike, rasterećenje gospodarstva, su ogromni, a definiramo i uvjete za tri godine unaprijed, zaključio je Crkvenac. Brojnim okupljenim gospodarstvenicima uz premijera, potpredsjednika Vlade te ministre gospodarstva i financija, obratili su se i ministri turizma, poljoprivrede, obrta, malog i srednjeg poduzetništva - Pave Župan Rusković, Božidar Pankretić i Željko Pecek. 14. U prvom polugodištu Vraždinska banka ostvarila prihod od 89,1 milijuna kuna Varaždinska banka u prvoj polovici ove godine ostvarila je ukupni prihod od 89,1 milijuna kuna te neto dobit od 15,6 milijuna kuna, što je značajan porast u odnosu na isto razdoblje lani, izviješćeno je iz Varaždinske banke. Ukupna bilanca banke na kraju prvog polugodišta iznosila je 2,73 milijarde kuna, a aktivna bilanca bilježi visoku razinu primarne i sekundarne likvidnosti. Ukupni depoziti povećani su za devet posto, a najveći pojedinačni porast i to od 14 posto, ostvaren je kod oročenih deviznih pologa građana. Najznačajniji poslovni događaj u polugodišnjem razdoblju je ulazak Zagrebačke banke u vlasničku strukturu Varaždinske, čime je Varaždinska banka postala dio grupe najvećeg financijskog sustava Hrvatske. "Varaždinska banka je tijekom čitavog razdoblja svog poslovanja svojim korisnicima pružala kvalitetne bankarske usluge, što je, uz ostvarenje dobrih poslovnih rezultata, najbolji zalog daljnjeg uspješnog poslovanja. Ulaskom u grupu Zagrebačke banke nastavit će se realizacija zacrtanih poslovnih ciljeva, a veličina i financijska snaga grupe omogućit će banci da se uspješno nosi s konkurencijom", ističe se priopćenju. U Varaždinskoj banci smatraju i da će 2000. godina biti još jedna u nizu uspješnih poslovnih godina za tu banku. 15. Od 18. rujna u CROBEX-u Dalmatinska banka i Privredna banka Zagreb Sukladno odredbama Odluke o indksu Zagrebačke burze d.d. od 11. veljaće 2000 godine, Komisija je na svom sastanku 8. rujna ove godine izvršila reviziju indeksa Zagrebačke burze d.d. - CROBEX. Revizija je izvršena na osnovu podataka o trgovanju u razdoblju 1. ožujka do 31. kolovoza 2000 godine, izvijestili su u petak sa Zagrebačke burze. Uvjete za ostajanje u CROBEX-u nisu zadovoljile dionice Varaždinske banke d.d. i Plave lagune d.d. pa im se težina smanjuje za 50 posto. Dodatno, dionice Dalmatinske banke d.d. i Privredne banke Zagreb d.d. nalaze se među prvih 25 posto dionica rangiranih prema broju trgovinskih dana i imaju tržišnu kapitalizaciju veću od medijana. Sukladno odredbama za uključivanje i isključivanje spomenutih dionica iz CROBEX-a dionice Dalmatinske banke d.d. i Privredne banke Zagreb d.d. ukuljučuju se u CROBEX. Promijena sastava CROBEX indeksa dogodit će se nakon završetka trgovanja 15. rujna, što znaći da će se CROBEX računati s novim sastavom dionica od 18 rujna. 2000. godine. Od 18. rujna u CROBEX indeks bit će ukljućene slijedeće dionice: 1. DABA-R-A Dalmatinska banka d.d. 2. KRAS-R-A Kraš d.d. 3. VABA-R-1 Varaždinska banka d.d. 4. PBZ-R-A Privredna banka Zagreb d.d. 5. PLAG-R-A Plava laguna d.d. 6. PODR-R-A Podravka d.d. 7. PLVA-R-A Pliva d.d. 8. RIBA-R-A Rijčka banka d.d. 9. RIV-R-A Riviera Holding d.d. 10. ZABA-R-A Zagrebačka banka d.d. 16. Statistika U srpnju u hrvatskoj 1.337.211 zaposlenih - Broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je i u srpnju nešto povećan, nakon blagog rasta u prethodna dva mjeseca, što se uglavnom može pripisati sezonskom zapošljavanju. Ukupno zaposlenih u srpnju je u Hrvatskoj bilo 1.337.211 osoba, što je za 0,6 posto više nego u mjesecu prije, privremeni je podatak Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je, međutim, nakon (sezonskog) smanjenja broja nezaposlenih u lipnju, u srpnju ponovno zabilježen porast nezaposlenosti. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u srpnju je u Hrvatskoj bilo evidentirano 346.958 nezaposlenih osoba, što je za 1,4 posto više nego u mjesecu prije. Stopa nezaposlenosti (izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu) iznosi 20,6 posto. Podatci statistike o kretanju zaposlenosti pokazuju da je u pravnim osobama u srpnju u Hrvatskoj bilo zaposleno 1.044.571 osoba, ili 0,5 posto više nego u prethodnom mjesecu. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilo je 210.125, što je 1,7 posto više nego u lipnju, dok je aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika 82.515, ili 1,1 posto manje nego u lipnju. Prihodi Hrvatskih poduzetnika u prvom polugodištu 135,5 mlrd - Hrvatski su poduzetnici u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarili 135,5 milijardi kuna prihoda, što je 11,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni su rashodi porasli devet posto, na 133,8 milijardi kuna, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Takvo je ostvarenje prihoda i rashoda, pojašnjavaju u ZAP-u, rezultat povećanja industrijske proizvodnje za 2,9 posto prema prvom polugodištu lani, povećanja realnog prometa u trgovini na malo za 11,3 posto, povećanja izvoza te prometa u turizmu. Poduzetnici su u dugotrajnu imovinu u spomenutom razdoblju uložili 9,8 milijardi kuna, što je nešto manje od ostvarenih investicija u istom lanjskom razdoblju. Pritom se povećao udjel ulaganja u opremu na račun građevina i zgrada. U strukturi uvozne opreme i dalje najbrži porast bilježe automobili na koje se odnosi 11,8 posto vrijednosti ostvarenih investicija u uvoznu opremu. U drugom polugodištu ove godine, ističu u ZAP-u, mogu se očekivati još povoljnija financijska ostvarenja s obzirom na uspješnu turističku sezonu i multiplikativno djelovanje turizma na druge djelatnosti. 17. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u rujnu Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,50 2,00 Credo banka 3,00 3,00 3,50 3,00 2,50 3,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 0,00 Dubrovačka banka 1,70 1,70 2,60 1,70 1,10 1,20 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00- 2,00- 1,00 2,00 - - 5,00 5,00 Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,00 2,00 1,50 2,00 2,00 1,50 Podravska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,50 1,50 2,50 1,50 1,00 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 2,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Sisačka banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 Varaždinska banka 0,25 - 2,00 za sve navedene valute, ovisno o visini oročenih sredstava Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 ZABA-Pomorska b.Split 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 3,00- 4,25- 5,00- 6,00- - - 5,00 6,50 7,00 8,00 Bank Austria - 1,75- 2,25- 3,00- 3,25- 3,50- 2,75 3,50 4,25 4,50 4,75 Brodsko Posavska banka 4,00 5,00 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 2,5-4 3-4,5 4-6 5-7 - - Credo banka* 4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 dogovor Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,00 9,00 Dalmatinska banka 3,50 4,50 5,00 5,50 5,50 5,50 Dubrovačka banka* 3,10- 3,60- 4,50- 4,90- 5,50- 6,00- 4,10 5,00 5,30 5,90 6,50 7,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00- 3,50- 4,25- 5,50- 5,80- dogovor 5,25 6,25 6,55 Istarska banka 3,00 4,00- 4,5- 5,00- 5,50- 6,0- 8,00 8,5 9,00 9,50 10,00 Istarska kreditna 3,05- 3,25- 4,55- 4,85- 5,55- 5,55- banka Umag* 4,20 5,60 5,80 6,10 6,60 6,60 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,50 5,00 5,40 7,10 8,00 - Karlovačka banka* 2,80- 3,35- 4,85- 5,35- 6,10- 6,35- 3,85 4,85 5,85 6,30 7,10 7,35 Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 4,50 5,00 6,00 6,50 7,00 Nava banka* 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka* 3,50 4,50 6,00 7,50 7,50 7,50 Podravska banka 2,50 3,50 6,00 6,50 6,80 7,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka* 2,30- 2,40- 3,40- 4,30- 4,90- 5,40- gornja granica kamatne stope prema dogovoru Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 2,70- 3,00- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,10 5,80 6,10 6,30 7,00 8,00 Riječka banka* 2,70- 3,00- 4,00- 4,70- 5,20- 5,70- 3,50 5,00 5,20 5,60 6,40 7,00 Sisačka banka* 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 2,50 2,75 3,50 4,50 5,00 dogovor Splitska banka* 3,00- 3,50- 4,00- 4,80- 5,30- 5,80- 4,50 5,20 5,70 6,30 6,90 7,30 Varaždinska banka* - 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,20- 2,40- 2,60- 3,80- 4,25- 4,70- 3,05 4,25 4,70 5,15 5,65 6,15 ZABA-Pomorska 2,20- 2,40- 2,60- 3,80- 4,25- 4,70- banka Split* 3,05 4,25 4,70 5,15 5,65 6,15 Štedionica Dora 3,00 5,00 7,50 10,00 11,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Kamatne stope na oročene USD depozite građana banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 4,80- 4,75- 6,40- 6,60- - - 5,75 7,00 7,25 8,00 Bank Austria - 3,00- 3,25- 3,75- 4,25- - 4,00 4,50 4,75 5,00 Brodsko Posavska banka 4,00 4,80 5,40 7,40 7,80 8,40 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 3,5-4,5 4-5 5-6,5 6-7,5 - - Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- dogovor 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,00 9,00 Dalmatinska banka 4,60 5,30 5,80 6,25 6,25 6,25 Dubrovačka banka 5,10- 5,30- 6,30- 6,80- 7,30- 7,60- 5,50 6,50 7,30 7,50 7,80 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 dogovor Istarska banka 5,00 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Istarska kreditna 4,70- 5,40- 6,00- 6,40- 6,70- 6,70- banka Umag 5,60 6,10 6,50 6,90 7,40 7,40 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka 4,50 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Podravska banka 2,50 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka 4,15- 4,75- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 5,65 7,40 7,55 8,20 8,60 8,80 Riječka banka 4,60- 5,00- 5,30- 6,20- 6,70- 7,10- 5,50 7,00 7,20 7,50 8,00 8,50 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Splitska banka 3,80- 4,20- 4,60- 6,00- 6,30- 6,50- 5,00 5,50 6,00 7,50 7,80 8,00 Varaždinska banka - 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 5,75- 5,75- 4,50 5,25 5,80 6,30 6,55 6,55 Zagrebačka banka 4,50- 4,70- 4,90- 6,10- 6,55- 7,00- 5,35 6,55 7,00 7,45 7,95 8,45 ZABA-Pomorska 4,50- 4,70- 4,90- 6,10- 6,55- 7,00- banka Split 5,35 6,55 7,00 7,45 7,95 8,45 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 1,00 1,00 1,30 1,00 1,00 1,00 Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 1,50 Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 1,00 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,47 1,47 2,01 1,47 1,05 1,86 Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,09 1,09 1,00 1,09 0,72 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 ZABA-Pomorska b. Split 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,375- 3,75- 4,00- 4,50- 5,125- dogovor 3,875 4,25 4,50 5,00 5,625 Istarska kred.banka Umag a vista 0,8 Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno ZABA- Pomorska b.Split kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag a vista 1,00 Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno ZABA-Pomorska b.Split kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM