RUSIJA-SEGODNJA OD 13.9.00.RAZGOVOR O RUSKOJ VLASTI

RUSIJA SEGODNJA 13. IX. 2000. Ruski se sustav vlasti istrošio Aleksandr Čudodejev razgovarao je o sustavu vlasti u Rusiji jučer, danas i sutra s direktorom Instituta za znanstveno izvješćivanje o društvenim znanostima Jurijem Pivovarovom i direktorom Instituta za rusku povijest Andrejom Fursovom: " - Kakve je, po vašem mišljenju, opće rezultate Rusija ostvarila u XX. stoljeću? = A. F: S jedne je strane to bilo stoljeće slavodobitne pobjede za Rusiju, budući da za čitavo vrijeme svog postojanja nije postigla takvu moć kakvu je imala u doba komunizma. S druge, ono se završava kako je i počelo - katastrofom. Žalosno je pri tome što su propale obje, savršeno različite inačice razvoja. U kolovozu 1998., nakon krize postalo je jasno da se u Rusiji nije ostvarila ni treća inačica - 'protukomunistička'. Kratkoročno gledano, sve su tri inačice donijele Rusiji stanoviti uspjeh, no dugoročno su se pokazale neuspješne. = J. P: Možemo reći da su sadašnje prilike donekle slične onima od prije sto godina. I tada je bilo dosta pesimističnih predviđanja. Istodobno se devedesete koje su na izmaku u potpunosti mogu usporediti s razdobljem do revolucije. Primjerice, prvi je ruski ustav donesen šest godina nakon početka stoljeća, a zadnji šest godina prije njegova svršetka. Ti su ustavi jako slični. U tom je smislu krug zatvoren. Što se tiče ruskog trijumfa u ovom stoljeću, naša je zemlja doista, ne želimo pri tom podilaziti komunistima, bila druga svjetska sila. - No upravo je tada netko od poznatih političara na Zapadu nazvao našu velesilu 'Gornja Volta s raketama'... = A. F: To ne odgovara istini. Razina naobrazbe i tehničkog napretka koji je SSSR tada bio dostigao, uopće nisu odgovarali nekakvoj Gornjoj Volti. = J. P: No katastrofe i padovi Rusije u ovom stoljeću nisu ograničeni samo na rušenje ovog ili onog društveno-političkog poretka. U biti smo se čitavo stoljeće bavili samouništenjem. Pri tome se uništavala elita bez koje nijedna država ne može normalno živjeti. Kada predsjednik Putin u svezi s požarom na 'Ostankinu' izjavljuje da ta nesreća pokazuje u kakvom je stanju zemlja, onda on zapravo upozorava u kakvom je stvarnom stanju zemlja bila i jest. - Jesam li dobro shvatio vaš zaključak da su se reforme u Rusiji uvijek završavale tragedijom, a da su, naprotiv, protureforme gdjekada dovodile do njezina procvata? = A. F: Kada se kaže 'reforma-protureforma', pretpostavlja se neko polazište. S gledišta ruske vlasti nema nikakve razlike između reforme i protureforme, pa i reforme i revolucije. Zato što su reforme Petra I. bile ujedno reforma i revolucija koje je provela vlast. Sve ovisi što smatramo glavnom sastavnicom dotičnog sustava. Sastavnica 'ruskog sustava' je vlast. = J. P: Ruskoj je vlasti uvijek bilo najvažnije da se održi i da ojača. Danas je bolje biti reformator, sutra će biti obratno. Pogledajmo sudbinu cara Aleksandra II., cara-osloboditelja. Zašto je ukinuto kmetstvo? Uglavnom zato što je izgubljen Krimski rat: bila je potrebna nova vojska i razvoj gospodarstva, što je bilo nezamislivo bez ukidanja kmetstva. Isto je bilo i u sovjetsko doba - Hruščovljevo odmrzavanje, Gorbačovljeva perestrojka. Vlast radi ono što mora. Danas 'odmrzavanje', sutra 'zamrzavanje'. - Zašto je ipak pao komunizam? Govorili ste o njegovim velikim rezultatima, pa i o slavodobitnim pobjedama. = J. P: Komunisti nisu mogli riješiti dva pitanja koja su najvažnija u svakom društvu - prijenos vlasti i vlasništvo. Svaki put kada bi umro generalni sekretar (ili kad bi ga smijenili, kao Hruščova), započinjala bi prikrivena borba za 'prijestolje'. Nije bilo legitimnog postupka prijenosa vlasti s jedne osobe na drugu. - Čini se, dakle, da je zadnji prijenos vlasti s Jeljcina na Putina, bio usmjeren u dobrom pravcu? = J. P: S formalnog gledišta, Jeljcin nije izišao iz okvira ustava. Premda se, dakako, u Putinovu 'imenovanju' osjeća snažan okus monarhijskog stila. Tu progovara ruska tradicija. Uvelike su u pravu politolozi koji naš institut predsjedništva nazivaju 'izbornom monarhijom'. No legitimnom, izbornom. To je velik korak naprijed. - Što bi u takvim uvjetima trebao učiniti Vladimir Putin? Kakav sustav vlasti da izabere ako je, kako vi kažete, Rusija u XX. stoljeću iskušala sve poznate inačice i one se pokazale loše? = J. P: Putinov je manevarski prostor jako uzak. Pa i resursa (svakojakih) je prilično malo. Za sada su njegovi koraci razumljivi i postupci jasni. Mislim na reformu Vijeća Federacije, osnutak Državnog vijeća i stvaranje sedam federalnih okruga. Dijagnoza je točno utvrđena: Rusiji treba djelotvoran ustroj vlasti. Liječenje, po mom mišljenju, nije dobro odabrano. Pače, nije isključeno da će ono dovesti do pogoršanja stanja u bolesnika."