ZA NOVU NACIONALNU POLITIKU RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA

ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Ženska mreža Hrvatske zalaže se za potpuno novu nacionalnu politiku ravnopravnosti spolova, kojom bi se se konačno u praksi počeo provoditi program vladina Povjerenstva za jednakost spolova i prijedlozi ženskih organizacija, izjavila je danas novinarima Martina Belić, predstavljajući stavove Ženske mreže (okuplja više od 40 ženskih organizacija), pripremeljene za predstojeću vladinu javnu raspravu o spolnoj ravnopravnosti i ženskim pravima. #L# Naime, Vladino Povjerenstvo za jednakost spolova, nakon pet godina od svoga osnutka, javnom će raspravom 4. i 5. listopada, na koju su pozvane i ženske organizacije, krenuti u provođenje nove nacionalne politike spolne/rodne jednakosti, najavila je Belić. Pozvala je žene da se prijedlozima aktivno uključe u tu raspravu. Dosadašnji petogodišnji rad vladina Povjerenstva za jednakost spolova ocijenjen je potpuno neučinkovitim, jer, nije ništa učinio u poboljšanju položaja žena, rekla je Belić. Navela je primjere Slovenije, Austrije i drugih razvijenih zemalja, gdje postoji ministarstvo za žene i drugi institucionalni oblici za provođenje ravnopravnosti spolova. Ženska mreža Hrvatske danas je predstavila svoje prijedloge koje će predstaviti i na vladinoj javnoj raspravi u cilju "poboljšanja institucionalnih mehanizama za žene i ukidanja de facto spolne diskriminacije na županijskoj i nacionalnoj razini", te za ekonomsku samostalnost i ravnopravnost žena u obrazovanju. Pri Vladi se predlaže osnivanje Ureda za ravnopravnost spolova, kao i donošenje novih ili promjena važećih zakona kako bi se osiguralo smanjenje spolne diskriminacije. Na županijskoj razini traži se osnivanje županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova kao radnog tijela skupština, koje bi, između ostalog, poticao javnu raspravu i pripremio cjelovitu politiku unaprijeđenja statusa žena na županijskoj razini u suradnji sa sindikatima, udrugama, ustanovama i znanstvenim djelatnicima. Prijedlozi ekonomske samostalnosti žena polaze od sve veće nezaposlenosti žena i odsustva mjera koje bi taj trend zaustavile te teškog ekonomskog položaja žene zbog načina provođenja privatizacije. Ističe se kako su izostale očekivane mjere prema ciljanim skupinama nezaposlenih - za prvo zapošljavanje, za zapošljavanje žena preko 40-45 godina života i 20-tak godina staža te za zapošljavanje žena s posebnim potrebama. Ženska mreža predlaže dodjeljivanje kredita ženama, koje su u situaciji da nemaju svojega vlasništva (hipoteke), pa stoga ne mogu dobiti kredite, te razvoj kooperativnih poduzetničkih projekata, u kojima bi žene kod kuće, uz djecu, mogle raditi za neku tvrtku. U prijedlozima vezanim za obrazovanje Ženska mreža, uz ostalo, traži da nastavni program i udžbenici uključe edukaciju i promidžbu ravnopravnosti spolova. (Hina) bma sšh